Ako ste primijetili plavičastu “mrlju” na vašem novorođenčetu ne brinite, to je mongolska pjega, vrsta prirođenog pigmentacijskog znamenja. Karakteristična je po svojoj tamnoj plavo-crnoj ili plavo-sivoj boji zbog koje nalikuje na veliku modricu, pojavljuje se u oko 5% novorođenčadi bijele rase, a češće kod beba tamnije puti.
Prvi put je identificirana u novorođenčadi mongoloidne rase zbog čega je i dobila ime, a pojavljuje se u čak 90% djece te iste rase. Nije kancerogena i ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje djeteta. Ipak, pedijatar/dermatolog bi svakako trebao pregledati vašu bebu kako bi potvrdio dijagnozu. Ne postoji specifičan način liječenja mongolske pjege, većinom nestane prije puberteta.
Pigmentacija kože – uzroci
Prirođeno znamenje na koži se pojavljuje nedugo nakon rođenja, uglavnom u roku od dva mjeseca, i nemoguće ga je spriječiti. Takvo znamenje, nastalo u prvim tjednima bebina života objašnjava se pojavom svjetlijeg dijela kože prisutnog pri samom rođenju djeteta. S vremenom melanociti počinju proizvoditi sve više pigmenta, pa boja između svjetlijih i tamnijih dijelova kože postaje sve uočljivija.
Postoje dvije glavne podjele prirođenog znamenja, a to su znamenja nastala promjenama na krvnim žilama kao što su rodin ugriz, hemangiom i mrlje boje crnog vina i znamenja nastala zbog poremećaja pigmentacije u tijelu, a to su madeži, mongolska pjega i mrlje boje bijele kave.
Mongolska pjega – što je?
Mongolska pjega je tamna plavo-crna ili plavo-siva promjena ne definiranih rubova nastala na bebinoj koži. Pojavljuje se na donjem dijelu leđa ili na području bebine stražnjice, a nešto rjeđe na ramenima i nogama. Češće se pojavljuje kod tamnoputih beba, čak u više od 95% afro-američke djece, 81-86% Azijata te u 9,6% bijelaca. (Puizina-Ivić, 2011)
Mongolska pjega vidljiva je na bebinoj koži pri samom rođenju, a nestaje do djetetove druge ili treće godine života. Iako vrlo rijetko, može ostati sve do odrasle dobi. Također, može se pojaviti samo jedna ili pak više njih, a mogu biti različitih veličina, od samo nekoliko milimetara pa čak i do 10-ak centimetara u promjeru.
Mongolska pjega je dobroćudna promjena na koži i terapija nije potrebna. Ipak, treba obratiti pozornost na iznimno velike i mnogobrojne pjege kako bi pedijatar/dermatolog na vrijeme mogao dijagnosticirati ili isključiti opciju Hunterovog sindroma i GM1 gangliozidoze tipa 1. (Puizina-Ivić, 2011)
Mongolska pjega – zašto se pojavljuje?
Mongolska pjega pojavljuje se nedugo nakon rođenja na dijelu kože pri kojem se javlja pojačana pigmentacija zbog grupiranja melanocita odnosno pigmentnih stanica u koži koji su ostali “zatočeni” u dubljem sloju kože. Zašto do toga dolazi nije još jasno, ali nije razlog za brigu. Dokazano je da se taj postupak odvija čak dok se beba još nalazi u maternici.
Može nestati do pete godine bebina života, ali može trajati i duže pa čak i tamniti kako dijete stari.
Pripadnicima bijele rase se melanin u koži razvija većinom pod utjecajem sunčeve svjetlosti, zato se nakon sunčanja vratimo “preplanuli”, no to nije slučaj kod ljudi tamnije kože koji melanin proizvode kontinuirano. Količina melanocita koju imamo u tijelu određuje boju pigmentacijskog znamenja, zato se mongolska pjega jače vidi i češće pojavljuje na tamnoputoj djeci.
Mongolska pjega – kako izgleda
Mongolska pjega često podsjeća na modricu, iako to nije, zato što je:
- u ravnini kože i normalne teksture
- tamno-plave ili plavo-sive boje
- većinom širine između dva i osam centimetara
- nepravilnog oblika ne definiranih rubova
- većinom smještena na donjem dijelu leđa, a rjeđe na rukama ili trupu
Najčešće je ovalnog oblika i u ravnini s ostatkom kože. Tipično se javlja na bebinoj stražnjici i na donjem dijelu leđa, a može biti vrlo mala ali i iznimno velika. Potpuno je bezopasna i terapija nije potrebna.
Mongolska pjega – koliko se često pojavljuje?
Mongolska pjega česta je pojava kod djece, a javlja se kod čak tri četvrtine djece azijskog, srednjoistočnog, afričkog i mediteranskog porijekla. Međutim, vrlo je rijetka kod djece europskog porijekla. Mongolska pjega pojavljuje se u oba spola, iako, iz nepoznatih razloga, češće kod dječaka.
U američkoj bolnici Jackson Memorial Hospital provedeno je istraživanje na 437 novorođenčadi različitih rasnih pripadnosti kako bi se utvrdila učestalost mongolske pjege. Mongolsku pjegu imalo je 96% djece afričkog porijekla, 46% djece latino-američkog porijekla, 9,5% djece kavkaskog porijekla te oba djeteta azijskog porijekla koja su prisustvovala istraživanju. (Cordova, 1981)
Najčešće mjesto pojavljivanja mongolske pjege bio je donji dio leđa, a zatim ramena. Najviše je bilo pjega zeleno-plave boje, plavo-sive ili smećkaste.
Mongolska pjega – trebate li se zabrinuti?
Vidjeti veliku plavu “mrlju” na koži vašeg novorođenčeta može biti zbunjujuće. Međutim, razloga za brigu nema jer je ne-kancerogena i bebi potpuno bezbolna pjega.
Većinom mongolska pjega potpuno nestane do pete godine djetetova života, no može trajati i duže sve do ulaska u pubertet.
Dijagnozu mongolske pjege postavlja pedijatar/dermatolog objektivnim pregledom. Sama po sebi ne predstavlja nikakav kožni problem i nema dokazane veze između mongolske pjege i pojave raka kože.
No, da bi se postavila točna dijagnoza liječnik može poslati dijete na:
- dermatoskopiju – potpuno bezbolna dijagnostička pretraga, omogućuje analizu strukture pigmentnih promjena kroz više slojeva kože
- biopsiju ili histološku analizu – postupak uzimanja tkiva, u ovom slučaju, epitelnog sloja kože s ciljem daljnjeg laboratorijskog ispitivanja
Mongolska pjega – uklanjanje
Nakon pregleda liječnika i utvrđene dijagnoze mongolske pjege možete se opustiti. Mongolska pjega potpuno je bezbolna pojava za dijete i većinom sama nestaje. Ne zahtijeva nikakvu terapiju.
Ipak, ako mongolska pjega ostane sve do odrasle dobi moguće ju je ukloniti laserskim tretmanom. Uklanjanje se ne preporučuje jer mongolska pjega nije opasna a svaki tretman nosi svoje nuspojave i većinom ga je potrebno više puta ponoviti.
Posavjetujte se s liječnikom ako je mongolska pjega vidljiva i nakon ulaska u pubertet te ako djetetu uzrokuje psiho-emocionalne probleme.
