U ljetno vrijeme, često uživamo u hladnim slasticama koje sami pripravimo ili kupimo. Na izletima i putovanjima, ponekad posegnemo i za sladoledima i kolačima u kvalitetu čijih sastojaka nismo u potpunosti sigurni. Također djeca ponekad okupirana igrom na otvorenom ili sa životinjama ne operu dobro ruke prije užine. Neke od negativnih uspomena koje preostanu nakon takvih trenutaka ponekad su i bolesti kao što je Salmonela.
Neopterećeno uživati u hrani i igri jest važno, ali jednako je važno poduzeti preventivne mjere kako bi izbjegli obolijevanja pogotovo ona prenosiva prljavim rukama i nedovoljno termički obrađenom hranom (a posebno jajima).
Najčešća bolest prenosiva sa životinje na čovjeka u Hrvatskoj je Salmoneloza. Salmoneloza je, u najširem smislu riječi, svako oboljenje čovjeka izazvano bakterijama iz roda Salmonela.
Što su Salmonela i Salmoneloza?
Nekoliko je bolesti koje se mogu prenijeti sa životinje na čovjeka (Zoonoza). Zoonoze mogu biti bakterijske, gljivične, virusne, parazitarne, rikecijske i protozoične.
Od bakterijskih Zoonoza u Hrvatskoj je najčešća ona uzrokovana bakterijom iz roda Salmonela dok su ostale učestale Leptospiroza, Trihineloza, Q-vrućica te Lyme borelioza.
Salmoneloza je bolest (domaćih i divljih) životinja uzrokovana različitim bakterijama iz roda Salmonela.
Salmonela je vrlo brojna skupina bakterija s oko 1400 različitih sojeva. Spadaju u obitelj enterobakterija što znači da se radi o Gram-negativnim štapićastim bakterijama. Glavne vrste su Salmonella bongori i Salmonella enterica.
U svakodnevnom govoru bolest Salmoneloza se izjednačuje s njenim uzročnikom bakterijom Salmonela stoga ćemo u nastavku teksta bolest tako nazivati.
Izvori zaraze: Kako se prenosi Salmonela?
Bakterije Salmonele mogu se pronaći u crijevima gotovo svih vrsta sisavaca, ptica i gmazova no najčešće su to miševi, domaća perad, goveda i svinje.
U Hrvatskoj najčešći uzročnici Salmonele su perad, jaja, kontakt sa životinjama i životinjskom hranom te zaraženo životinjsko meso. Rjeđe su to drugi prehrambeni proizvodi poput voća i povrća koji su bili u kontaktu sa životinjskim proizvodima.
Od 3% do 5% Salmonela uzrokovano je kontaktom sa zaraženim egzotičnim kućnim ljubimcima, posebice reptilima. (Krajinović, 2007)
Treba imati na umu da izvor infekcije pa i zagađenja hrane može biti i oboljeli čovjek. Stoga je jako važno da se važno da se bilo kakva oboljenja (pogotovo ona grupna ili u kojima je poznat izvor) prijave kako bi se spriječilo širenje.
Salmonela se češće javlja u toplijem razdoblju (od svibnja do listopada).
Salmonela u jajima
U razvijenim zemljama Salmonela je najčešće povezana uz konzumaciju zaraženih jaja. Prijave zaraznih bolesti u Zavod za javno zdravstvo u Hrvatskoj su pokazale da su najčešći izvor zaraze jaja koja nisu termički obrađena te kolači jer neki sastojci ne prolaze termičku obradu. (Ban, 2011)
Poseban problem je u tome što Salmonelu u jajetu nije moguće prepoznati golim okom. Zaražno jaje ne izgleda drugačije niti ima specifičan miris po kojem bi ga mogli prepoznati. Važno je da ruke i površine temeljito operete prije i nakon pripremanja obroka ili slastice, ljuske jajeta pažljivo odložite u otpad na odgovarajući način te jaje termički obradite.
Jaje do pripreme čuvajte u hladnjaku, a bilo kakav kolač koji sadrži sastojke koji nisu termički obrađeni i nije stajao u hladnjaku nemojte konzumirati.
Prevencija – pohranjivanje, priprema, higijena i termička obrada hrane
Bez obzira na to što zaraženu namirnicu nije moguće prepoznati, pri kupovini obratite pozornost na njihov izgled kao i uvjete u kojima se čuvaju. Provjerite rok trajanja i deklaraciju te poštujte smjernice navedene na njima.
Već smo naveli da je jaja, ali i ostale namirnice životinjskog porijekla do konzumacije važno čuvati u hladnjaku. Rasporedite namirnice u hladnjaku tako da ne dođe do kontaminacije (na primjer da sokovi iz mesa ne mogu curiti po ostalim namirnicama).
Pogotovo u ljetno vrijeme provjerite da hladnjak radi na optimalnoj temperaturi. U najhladnijem dijelu hladnjaka (uz stražnji zid) temperatura ne bi trebala biti veća od 5°C.
Često perite ruke kao i radne površine te pribor s kojim pripremate hranu. Posuđe i daske za rezanje nakon svake uporabe dobro operite deterdžentom i vrućom vodom. Redovito mijenjajte spužve za pranje te perite kantu za otpatke.
Termička obrada ključna je za uništavanje štetnih bakterija poput Salmonele. Namirnice obradite minimalno pod temperaturom od 78°C no da bi se uništile sve bakterije i spore preporuka je termička obrada iznad 100°C. Dok pripremate roštilj pazite da je meso dobro ispečeno i iznutra i izvana.
Salmonela – inkubacija
Infekcija Salmonelom počinje unosom bakterija iz zaražene hrane ili životinje. Provedena su istraživanja i eksperimenti na dobrovoljcima kako bi se utvrdila količina bakterija potrebnih za nastanak bolesti. Rezultati su pokazali da nije količina bakterija jedina važna. Kod nekih izloženih osoba bilo je potrebna mala količina bakterija, a kod drugih iznimno velika kako bi se pojavili prvi simptomi. (Krajinović, 2007)
Obolijevanje ovisi o individualnim karakteristikama poput dobi, imunološkog statusa, malignih bolesti, ranijoj upotrebi antibiotika, malnutriciji (pothranjenosti zbog neodgovarajućeg unosa hranjivih sastojaka) te nedavnim kirurškim zahvatima.
Vrijeme inkubacije je kratko. Prvi simptomi počinju 6 do 48 sati, a maksimalno 72 sata nakon konzumiranja zaražene hrane.
Salmonela – simptomi
Najčešći simptomi Salmonele su:
- mučnina
- povraćanje
- proljev (ponekad i s primjesom krvi)
- grčevi u trbuhu
- temperatura (do 39°C)
- glavobolja
- bolovi u mišićima
- dehidracija
Tijek bolesti kod većine bolesnika je sličan. Započinje mučninom i grčevima nakon čega slijedi proljev i temperatura te ponekad povraćanje. Simptomi u pravilu traju 1 do 4 dana, a ponekad duže.
Salmonela – liječenje
Liječene Salmonele uglavnom je simptomatsko, rijetko se propisuju antibiotici. U provedenom istraživanju pojazalo se da primjena antibiotika u liječenju bolesti nije značajno skratilo trajanje bolesti, ali je bilo povezano s povećanim rizikom od ponovnog obolijevanja. (Krajinović, 2007)
Antibiotici se preporučuju u ranoj fazi bolesti kod onih osoba kod kojih postoji povećan rizik od infekcije: dojenčad do 3 mjeseca starosti, stariji od 50 godina, imunokompromitirane osobe, bolesnici s kroničnim bolestima crijevima te bolesnici s endovaskularnim i valvularnim greškama.
Kod oboljelih koji ne spadaju u rizičnu skupinu ili nemaju jake simptome bolesti naglasak je na rehidraciji. Učestalo uzimanje mlake vode i oralne rehidracijske otopine se preporučuje.
Više savjeta o tome kakvu hranu konzumirati pročitajte u našim tekstovima:
- Proljev kod djece i odraslih – kako ga ublažiti?
- Crijevna viroza – uzroci, simptomi, prehrana i liječenje.
Kako bi vratili organizam u ravnotežu, unesite i dobre bakterije u obliku probiotika. Pokazalo se da probiotici utječu na smanjenje trajanja proljeva.
Salmonela kod djece
Salmonela se češće pojavljuje kod djece nego u bilo kojoj drugoj dobnoj skupini. Statistika pokazuje da je u Hrvatskoj čak 40% bolesnika hospitalizirano zbog Salmonele djeca mlađa od 7 godina. (Šepl, 2017)
Jedan od najčešćih simptoma Salmonele je akutni proljev koji uzrokuje prekomjerni gubitak vode i elektrolita. Stoga je pri liječenju djeteta naglasak na hidrataciji. U slučaju učestalog proljeva voda neće biti dovoljna već konzultirate ljekarnica kako bi vam preporučio oralnu rehidracijsku otopinu.
Dehidracija kod mlađe djece može nastupiti brzo nakon pojave prvih simptoma stoga pratite koliko dijete često mokri ili ima mokrih pelena kao i cjelokupno stanje djeteta.
Ako sumnjate da je riječ o Salmoneli iako nisu simptomi izraženi, posjetite pedijatra.
Kako bi pomogli pedijatru pri dijagnosticiranju je li riječ o Salmoneli ili nekoj drugoj bolesti, pitanja na koja bi trebali znati odgovor su:
- kakve su djetetove stolice (kada su počele, smanjuje li se ili povećava broj, ima li primjesa krvi)
- kakva je prehrana djeteta
- jesu li se simptomi javili i kod drugih članova obitelji
- koji su se sve simptomi pojavili kod djeteta
- boluje li od neke druge bolesti koje bi mogle zahvatiti probavni trak i uzrokovati simptomi
- je li dijete konzumiralo sumnjivu hranu u proteklih 24 sata
- je li dijete bilo u kontaktu s životinjama u protekla 24 sata (poput peradi ili gmazova)
Salmonela u trudnoći
Svaka bakterijska bolest može biti potencijalno opasna u trudnoći stoga je posebno važno da u ovom razdoblju izbjegavate hranu koja nije termički obrađena.
Čim primjetite simptome zaraze, kontaktirajte svog liječnika. Ako se s liječenjem započne na vrijeme, vjerojatno će se spriječiti komplikacije.
Najčešće komplikacije su:
- dehidracija
- bakterijemija i septički šok
- Reiterov sindrom (uzrokuje naticanje i bol u zglobovima)
- problemi s bubrezima
U slučaju zaraze u kasnijim tjednima trudnoće bakterija ulazi i u posteljicu što može imati ozbiljne posljedice za bebu. Najčešće s bebom i trudnicom nakon liječenja bude sve u redu stoga nema razloga za paniku već samo budite preventivno oprezni.
