Norovirus (poznat i kao “Norwalk virus” ili “virus male okrugle strukture”) je zapravo skupina virusa koji pripadaju različitim genogrupama. Do danas je pronađeno 6 genogrupa ovog virusa od kojih su 3 opasne za čovjeka.
Ovaj virus izrazito je otporan i lako prenosiv što ga, uz Rotavirus, čini jednim od glavnih uzročnika nebakterijskog gastroenteritisa u svijetu kod djece i odraslih. Epidemije uzrokovane norovirusom česte su u dječjim vrtićima, školama, bolnicama, staračkim domovima, restoranima i drugim ustanovama gdje se zajednički poslužuje hrana.
Bolesti uzrokovane norovirusom nisu sezonske iako se veći broj slučajeva prijavljuje tijekom hladnijih zimskih mjeseci.
Norovirus – rasprostranjenost
Prema nekim podacima norovirus uzrokuje čak 86% epidemija nebakterijskog gastroenteritisa u svijetu, neugodne iako ne dugotrajno opasne bolesti koja uzrokuje proljev, povraćanje, grčeve i ponekad temperaturu. (Lucić i sur., 2011.)
U Hrvatskoj je, prema podacima Epidemiološkog vjesnika, u razdoblju od 2008. do 2015. godine prijavljeno 98 epidemija uzrokovanih norovirusom što je obuhvatilo 3 122 slučaja oboljenja kod ljudi. (Buzjak-Služek i sur., 2017.)
Vjeruje se da je realni broj oboljenja puno veći no da je zbog blagih simptoma i karaktera bolesti broj prijavljenih slučaja manji.
Nešto češće se pojavljuje u manje razvijenim zemljama gdje uzrokuje čak 10% akutnih proljeva kod djece predškolske dobi. (Lucić i sur., 2011.)
Norovirus djeluje poput virusa grupe u epidemijskim valovima, a svake dvije do 4 godine i u pandemijskim valovima kada se stvori nova inačica virusa.
Norovirus – izvori zaraze
Nekoliko je načina na koji se norovirus može prenijeti s osobe na osobu:
- izravnim kontaktom sa zaraženim fekalijama
- izravnim kontaktom sa zaraženim povraćenim sadržajem
- indirektno putem zraka u kojem se nalaze raspršene čestice povraćenog sadržaja (tijekom povraćanja nastaje aerosol koji može sadržavati virus u dovoljnoj dozi koja predstavlja izvor zaraze za druge ljude, hranu, prostor ili predmete)
- konzumacijom hrane i vode zagađene virusom
- na druge indirektne načine: unosom hrane koja nije zagađena, ali se nalazila kraj mjesta gdje povraćeni sadržaj nije bio na odgovarajući način očišćen ili dodirivanjem površina gdje se nalazi norovirus s obzirom da ovaj virus pod povoljnim uvjetima može preživjeti i 4 tjedna na različitim površinama
Ovaj virus jako je stabilan u okolišu i otporan na najčešće korištene dezinficijense (kao što su sredstva na bazu alkohola i fenola), na temperaturu do 60°C, zamrzavanje te na kiseline i lužine.
Norovirus u hrani
Najčešći način zaraze norovirusom je upravo putem hrane.
Velikog razloga za brigu nema. Hrana koja se nalazi na tržištu podliježe kontroli. Hrvatski veterinarski institut proveo je istraživanje na 50 glavica zelene salate iz domaće proizvodnje i uvoza i ni u jednom uzorku zelene salate nije pronađen norovirus. (Buzjak-Služek i sur., 2017.)
Kontrola se provodi i na samoj granici Republike Hrvatske. U razdoblju od 2008. do 2015. godine zaprimljena je 41 hitna obavijest i 71 obavijest o odbijanju pošiljke s granice koje se odnose na prisustvo Norovirusa u hrani za ljude. Najveći broj odnosi se na školjkaše porijeklom iz Vijetnama što je posljedica kontaminacije obalne vode.
Upravo školjkaši su namirnice u kojima se najčešće pronalazi virus. Školjkaši se hrane filtriranjem velike količine vode pa ako je voda onečišćena (pogotovo ako se uzgajaju u vodi gdje je ustanovljeno fekalno onečišćenje), zbog procesa bioakumulacije, koncentracija virusa može biti vrlo visoka.
Zaražena voda predstavlja izravnu opasnost ukoliko se koristi za piće, ali opasnost predstavlja i kada se takva voda koristi za navodnjavanje usjeva te prilikom prerade i pripremanja hrane. Stoga su namirnice poput salate, lukovičastog povrća, malina, rajčice, mrkve za koje je potrebno mnogo vode (ali i koje se jedu sirove) potencijalno opasne.
Kada je riječ o zarazama putem gotove hrane ili hrane u restoranima do nje dolazi najčešće zbog loših higijenskih uvjeta i neprimjerenog rukovanja hranom.
Norovirus – simptomi
Oboljenja koja nastaju kao posljedica infekcije norovirusima su: virusni gastroenteritis, akutni nebakterijski gastroenteritis, infekcija hranom, otrovanje hranom i “gripa želuca”.
Prvi simptomi se pojavljuju naglo ili postupno nakon 12 do 48 sati, a maksimalno 72 sata nakon kontakta s virusom. Poslije ulaska u organizam norovirus se umnaža u tankom crijevu.
Najčešći simptomi su:
- mučnina
- manjak apetita
- povraćanje
- grčeviti bolovi u trbuhu
- proljev (4 do 8 vodenih stolica u 24 sata)
Ostali mogući simptomi su:
- slabost
- malaksalost
- grčevi u mišićima
- glavobolja
- povišena temperatura do 38,9 °C (liječnici su istaknuli da se temperatura pojavljuje kod otprilike polovice oboljelih od norovirusa)
Simptomi traju od 24 do 60 sati. Nakon nestanka simptoma, bolesnici izlučuju virus stolicom 5 do 7, a rjeđe do 13 dana.
Norovirus kod djece
Norovirus najrašireniji je kod djece vrtićke dobi, a u nešto manjem obimu i kod školske djece. Bilo gdje gdje je veći kolektiv kao i onaj u kojem se priprema hrana, rizik za obolijevanjem je veća.
Bolest koja je posljedica norovirusa najčešće je blaga i ne zahtijeva bolničko liječenje ni kod djece ni odraslih. Ponekad se kod dojenčadi i mlađe djece razvije ozbiljniji gastroenteritis sa simptomima koji mogu trajati i do 6 tjedna.
Kod djece do jedne godine starosti norovirus je najčešće popraćen povraćanjem dok je proljev češći kod starije djece i odraslih. Ostali simptomi poput grčevitih bolova, mučnine i glavobolje uobičajeni su i za djecu i odrasle.
Ono što je najopasnije kod djece je dehidracija kao posljedica povraćanja i proljeva stoga je unos tekućine najvažniji. Kod male djece često unos tekućine nije dovoljan pa konzultirajte pedijatra ili ljekarnika oko uzimanja oralne rehidracijske tekućine.
Tekućinu djetetu dajte strpljivo i često u malim količinama. Može jesti uobičajenu hranu samo ne jako masnu i slatku.
Pažljivo pratite koliko dijete ima mokrih pelena te ako rijetko mokri, osjeća se slabo ili ima vrtoglavicu, ima suha usta i upale oči te udubljenu fontanelu (kod novorođenčadi i dojenčadi ) kontaktirajte pedijatra.
Za prevenciju je najvažnije da podučavate djecu o važnosti učestalog pranja ruku.
Norovirus – liječenje
Norovirus se ne liječi, ne postoji antibiotik koji može pomoći. Bolničko liječenje je vrlo rijetko, a ako je potrebno to je zbog dehidracije uzrokovane jakim povraćanjem ili proljevom.
Posebno osjetljive skupine su:
- dojenčad i mala djeca
- starije osobe
- osobe s narušenim imunološkim sustavom uslijed kroničnih bolesti
- trudnice
Bolest obično ne ostavlja dugotrajne posljedice iako simptomi kod posebno osjetljivih skupina uglavnom traju dulje.
U slučaju obolijevanja najvažnije je da:
- odmarate kako bi vam se organizam što prije oporavio, ali i kako nebi širili zarazu na druge osobe
- unosite puno tekućine (vode, čaja, prirodnog soka, juhe) kako bi izbjegli dehidraciju
- kod jačeg povraćanja i proljeva, sama tekućina možda neće biti dovoljna i bit će vam potrebno uzimanje otopine elektrolita, rehidracijske tekućine koja se može kupiti u ljekarni bez recepta
- izbjegavajte masnu, slatku i začinjenu hranu
- u slučaju temperature konzultirajte se s liječnikom ili ljekarnikom i odaberite lijek za snižavanje temperature
Većina bolesti prođu spontano. Konzultirajte liječnika ako se počnu javljati simptomi dehidracije, ako proljev traje više od nekoliko dana ili ako ste primjetili krv u stolici.
Nakon bolesti osoba razvija imunitet na virus koji može trajati samo nekoliko mjeseci što znači da je moguće oboljeti više puta tijekom života.
Norovirus – prevencija
Nije se moguće u potpunosti zaštititi od obolijevanja norovirusom no postoje preventivne radnje kojima možete smanjiti rizik od obolijevanja:
- izbjegavajte konzumaciju sirovih ili nedovoljno termički obrađenih namirnica pogotovo ako niste sigurni u njihovo porijeklo
- termički obradite namirnice na temperaturi od 60°C u trajanju jedne minute
- izbjegavajte pijenje vode iz izvora koji vam se čine nesigurni, pogotovo kada se nalazite u egzotičnim zemljama gdje sastav vode možda nije jednak onome na koji je vaš organizam navikao
- osim pijenja vode iz nesigurnih izvora izbjegavajte konzumaciju sirovih namirnica opranih u takvoj vodi
- prije i za vrijeme putovanja konzumirajte probiotike koji će reguirati crijevnu mikrofloru
- obratite pozornost na vodu prije ulaska u bazen (razina klora u bazenima nije dovoljna za ubijanje norovirusa
- često i dobro perite ruke pogotovo prilikom pripreme obroka
- dječje pelene sa fekalijama odlažite na odgovarajući način (sadržaj pelene bi se trebao istresti u wc školjku) i dobro operite ruke i površinu gdje ste dijete prematali
