Lupus – uzroci, simptomi, liječenje, dijagnoza i vrste

Lupus je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav postaje hiperaktivan i napada normalno, zdravo tkivo. To dovodi do simptoma kao što su upala, otekline i oštećenja zglobova, kože, bubrega, krvi, srca i pluća.

Kod normalne funkcije imunološkog sustava proteini koji se zovu antitijela imaju ulogu u zaštiti i borbi protiv antigena, kao što su virusi i bakterije. Lupus dovodi imunološki sustav u stanje u kojem on nije u mogućnosti razlikovati antigene i zdravo tkivo.

Posljedica toga je da antitijela imunološkog sustava direktno djeluju protiv zdravog tkiva, ne samo antigena, izazivajući tako oticanje, bol i oštećenje tkiva.

Vrste lupusa

Identificirano je nekoliko različitih vrsta lupusa, a najčešće govorimo o sistemskom lupusu, no postoje i diskoidni eritemski lupus ili kožni oblik lupusa, medikamentozni ili lijekovima izazvan eritemski lupus te neonatalni ili lupus kod novorođenčadi.

Bolesnici s dijagnosticiranim diskoidnim lupusom imaju oblik bolesti koji je ograničen na kožu. Odlikuje se osipom koji se pojavljuje na licu, vratu i koži glave i obično nije praćen promjenama na unutrašnjim organima. Ovaj oblik može preći u sistemski oblik kod manje od 10% bolesnika, ali, nažalost, za sada ne postoji način da se to predvidi ili spriječi napredovanje bolesti.

Sistemski lupus je mnogo teži oblik od diskoidnog lupusa jer može utjecati na bilo koji organ ili organske sisteme. Kod nekih ljudi mogu se javiti upale ili neki drugi poremećaji samo na koži i zglobovima, a kod drugih se, pored promjena na zglobovima, javljaju i promjene na plućima, bubrezima, u krvi, a često i na srcu. Ovaj tip lupusa često karakterizira smjenjivanje perioda kad je bolest aktivna i perioda remisije (kada je bolest u mirovanju).

Lijekovima induciran lupus nastaje kao reakcija imunološkog sistema organizma na određene lijekove i karakteriziraju ga simptomi veoma slični simptomima sistemskog lupusa. Lijekovi koji su najčešće povezani s ovim oblikom lupusa iz grupe su hidralizina, koji se koriste u liječenju hipertenzije, i prokainamida za liječenje srčane aritmije, ali ima i preko 400 drugih lijekova koji mogu izazvati ovo stanje. Nakon prestanka uzimanja lijekova ovaj oblik lupusa se povlači.

Lupus kod novorođenčadi veoma je rijedak oblik lupusa koji se javlja kad majka proizvodi autoantitijela na vlastiti fetus. U većini slučajeva bolest nestaje spontano u prvih šest mjeseci djetetova života, ne ostavljajući nikakve posljedice. Nerođeno dijete i novorođenče takve majke može imati osip kože ali se mogu javiti i druge komplikacije na srcu i u krvi.

Uzroci lupusa i faktori rizika

Faktori rizika uključuju izlaganje suncu, određene lijekove na recept te izloženost određenim kemikalijama. Iako liječnici ne znaju što točno uzrokuje lupus većina vjeruje da je on rezultat genetskih podražaja te podražaja iz okoliša.

Budući da se lupus pojavljuje u nekim obiteljima kroz više generacija, liječnici vjeruju da postoji mogućnost da se naslijedi predispozicija za oboljenje. Nema, međutim poznatih gena koji se smatraju izravnim uzrokom bolesti. Vjerojatno je da osoba koja ima nasljednu sklonost ka razvijanju bolesti, samu bolest razvije tek kada dođe u kontakt s nekim vanjskim čimbenikom.

Veći broj slučajeva kod žena nego kod muškaraca ukazuje na to da bolest mogu potaknuti i određeni hormoni. Hormoni poput estrogena reguliraju napredovanje simptoma bolesti jer imaju tendenciju da buknu pred menstruaciju i/ili tijekom trudnoće.

Poznato je da određeni vanjski čimbenici uzrokuju simptome lupusa:

• Ekstremni stres
• Izloženost UV zrakama, obično sunčevim zrakama
• Pušenje
• Neki lijekovi i antibiotici
• Neke infekcije, poput hepatitisa C
• Kemijska izloženost spojevima poput trikloretilena u vodi i prašini

Simptomi lupusa

Budući da ne postoje dva ista slučaja lupusa s identičnim kliničkim znacima bolesti, postoji širok spektar simptoma za koje se zna da utječu na mnoge dijelove tijela.

Simptomi se ponekad razvijaju sporo, a ponekad iznenada, mogu biti blagi ili teški, privremeni ili trajni.

Većina ljudi sa simptomima lupusa ima poremećaje u nekoliko organa, a u kompliciranijim slučajevima to može dovesti do problema sa bubrezima, srcem, plućima, krvlju ili pak živčanim sustavom.

Najčešći simptomi lupusa su:

• Bol u zglobovima ruku, artritis, otečeni zglobovi, laktovi, koljena, gležnjevi
• Oticanje ruku i nogu zbog problema s bubrezima
• Temperatura viša od 38 stupnjeva
• Dugotrajan ili ekstremni umor
• Lezije kože ili osip, osobito na rukama, licu, vratu ili leđima
• Osip u obliku leptira preko obraza i nosa
• Anemija
• Bol u prsima prilikom dubokog disanja ili nedostatak zraka
• Fotosenzitivnost- osjetljivost na sunce ili svjetlo
• Gubitak kose
• Nenormalni problemi zgrušavanja krvi
• Mršavljenje ili debljanje
• Suhe oči
• Lagano pojavljivanje modrica
• Anksioznost, depresija, glavobolja, gubitak pamćenja

Komplikacije kod lupusa

Sistemski lupus često može dovesti do komplikacija:

• Bubrezi – ozbiljna oštećenja bubrega su primarni uzrok smrti
• Središnji živčani sustav – lupus može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, probleme s pamćenjem, napadi i promjene u ponašanju
• Krv – lupus uzrokuje povećan rizik od anemije, krvarenja, zgrušavanje krvi
• Pluća– upala pluća i otežano disanje zbog upale prsnog koša
• Srce –  lupus povećava šanse za kardiovaskularne bolesti i srčani udar
• Infekcija – lupus često oslabi imunološki sustav čineći tako tijelo više podložnim infekcijama
• Rak– lupus povećava rizik od raka, osobito raka pluća
• Trudnoća – lupus povećava rizik od spontanog pobačaja, hipertenzije tijekom trudnoće i prijevremenog poroda

Dijagnoza lupusa

Znakovi i simptomi uvelike se razlikuju od osobe do osobe, ne postoji niti jedan dijagnostički test koji može potvrditi lupus. Osim toga, znakovi i simptomi često se mogu mijenjati tijekom vremena, a slični su onima drugih poremećaja i bolesti. Ove promjene u aktivnosti bolesti čine lupus izuzetno zahtjevnim za dijagnosticiranje .

Trenutno, liječnici koriste smjernice utvrđene na Američkom koledžu za reumatologiju (ACR) pri dijagnozi sistemskog lupusa. Smjernice su sveli na jedanaest abnormalnosti koje u kombinaciji ukazuju na to da pacijent boluje od lupusa.

Da bi se klasificirao kao sistemski lupus, pacijent mora imati četiri od jedanaest simptoma:

• Upala membrane oko pluća (pleuritis) i srca (perikarditis)
• Mali čirevi u sluznici nosa i usta
• Artritis ili osjetljivost dva ili više perifernih zglobova
• Osjetljivost- kožni osip ili drugi simptomi uzrokovani izloženosti ultraljubičastom svjetlu
• Poremećaji krvi – hemolitička anemija (nizak broj crvenih krvnih stanica u krvi), leukopenija i limfopenija  ili trombocitopenija
• Bubrežni poremećaj – visoka vrijednost proteina u urinu
• Antinuklearni test pozitivan na antitijela
• Imunološki poremećaj
• Neurološki poremećaj – napadaji ili psihoze
• Osip u obliku leptira na obrazima
• Diskoidno crvenilo – crvene mrlje na koži koje uzrokuju ožiljke

Liječnici će često provesti razne analize krvi poput kompletne krvne slike kako bi otkrili anemiju, nizak broj trombocita ili bijelih krvnih stanica. Također će primjeniti sedimentaciju eritrocita kako bi odredili brzinu kojom se talože crvene krvne stanice u jednom satu.

Liječenje lupusa

Trenutno ne postoji lijek za lupus, niti su pronađeni novi lijekovi za liječenje bolesti u posljednjih 50 godina, iako ih se veliki broj istražuje u kliničkim ispitivanjima. Međutim, rano otkrivanje i odgovarajuće liječenje može značajno pomoći u kontroli bolesti i njenih simptoma. Liječenje lupusa sastoji se od minimiziranja simptoma, smanjuje upalu i bol, pomaže održavanje normalne funkcije tijela, i sprječava ozbiljne komplikacije .

Budući da bolest utječe na svaku osobu različito, tretmani su obično su prilagođeni specifičnim problemima koji nastaju kod svake osobe. Lijekovi i doze će varirati, ovisno o težini bolesti.

Kada lupus predstavlja blage ili umjerene simptome lijekovi koji se najčešće koriste su aspirin, naproksen natrij, ibuprofen. Također, koriste se antimalarijski lijekovi te kortikosteroidi.

Kod lupusa koji ima teške i agresivne simptome koriste se visoke doze kortikosteroida, oralno ili intravenozno.

Osim lijekova, liječnici preporučuju da se pacijent dobro brine o sebi. To uključuje ponajprije edukaciju o lupusu, redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja, uravnoteženu prehranu, život u području s minimalnim promjenama klime i tlaka, aktivno odmaranje. Sve to pridonosi da se pacijent bolje i lakše nosi s bolešću.

» Podijelite svoja iskustva u komentarima i pomozite drugim čitateljima!