U današnje vrijeme carski rez je najčešća kirurška operacija. Otprilike trideset posto djece rodi se upravo carskim rezom – planiranim ili hitnim.
Carski rez sve češće je i osobni odabir trudnice no potrebno je objasniti da je carski rez ozbiljna operacija i da ima mnogo mogućih rizika, a i komplikacija. Sam oporavak majke puno je zahtjevniji nego kod vaginalnog poroda, a potpuni oporavak može trajati i nekoliko tjedana.
Postoji nekoliko tehnika carskog reza, a jedna od njih, francuski carski rez, od nedavno je dostupan i u Hrvatskoj.
Carski rez – zašto se i kada izvodi?
Carski rez jedan je od najčešćih kirurških zahvata na svijetu. Ipak, liječnici u pravilu preferiraju vaginalni porod ako nema indikacija za carski rez jer je manji rizik od komplikacija i postoperativne smrtnosti.
Razlozi za carski rez:
- produljen vaginalni porod
- manjak kisika u maternici
- dijete okrenuto na zadak
- komplicirana blizanačka trudnoća
- raniji carski rezovi
Mogući problemi s kojima se susreću rodilje koje rađaju “klasičnim” carskim rezom su:
- rizik od ozljede djeteta
- visoki rizik od prekomjernog gubitka krvi tijekom operacije
- postoperativno otvaranje ožiljka
Postoji više različitih tehnika carskih rezova:
- Pfannenstiel-Kerr
- Joel-Cohen
- Misgav Ladach (koji se temelji na Joel-Cohenovoj metodi)
Sve metode se međusobno razlikuju po prvom rezu te daljnjem otvaranju tkiva i stijenke maternice (bilo na oštar način nožem ili tupo prstima).
Francuski rez – što je?
90-ih godina prošlog stoljeća pojavila se nova metoda, takozvani francuski carski rez (French Ambulatory Cesarean Section – FAUCS). Ovaj pristup se koristi već dvadeset godina u Francuskoj kao bolji način poroda djeteta, pogotovo za majku.
Francuski carski rez – kako se izvodi
Sam porod francuskim carskim rezom je sličan onom “klasičnom”. Rez na koži izgleda identično – poprečni rez od osam do deset centimetara napravljen dva centimetra iznad stidne kosti te se u potpunosti nalazi ispod linije donjeg rublja.
Za francuski carski rez se ne uvodi kateter u mokraćni mjehur nego ga rodilja prirodno isprazni pola sata do četrdeset i pet minuta prije operacije.
Kod ovakvog zahvata se koristi spinalna ili epiduralna anestezija prilikom koje je rodilja budna i ne osjeća bolove te aktivno sudjeluje u porodu. Danas se takva anestezija koristi kod gotovo devedeset i devet posto carskih rezova, dok se opća anestezija koristi:
- kada je dijete u neposrednoj opasnosti
- kada je potreban hitan carski rez
- kada se ne može aplicirati kateter u spinalni/epiduralni prostor
Ako je za porod potrebna opća anestezija tada se ne primjenjuje ekstraperitonealni pristup, odnosno francuski carski rez.
Zahvat započinje rezom ovojnice ravnog trbušnog mišića u smjeru vezivnih vlakana zbog čega je znatno manja bol nakon operacije. Mokraćni mjehur nalazi se ispred maternice, zato je izuzetno važna kirurgova vještina i znanje kako bi mjehur pogurao u stranu bez da ga ošteti.
Tijekom operacije kirurg u svakom trenutku objašnjava rodilji u kojoj je fazi operacija. Maternici se pristupa u njenom donjem dijelu, gdje se ona otvara te se porodi dijete. U trenutku samog poroda rodilja aktivno pomaže da se dijete porodi koristeći “Winner flow” – plastičnu cjevčicu u koju puše tijekom poroda. Tako rodilja povećava tlak u trbušnoj šupljini i pomaže kirurgu poroditi dijete.
Dijete se može poroditi i bez sudjelovanja rodilje, no ovakvo aktivno sudjelovanje majke povećava psihološku podršku tijekom poroda i slično je tiskanju kod vaginalnog poroda.
Nakon izlaska djeteta slijedi šivanje sloja maternice kružnom tehnikom kojom se smanjuje duljina šava, ali se dobiva na debljini šava i samog ožiljka. Nakon toga slijedi šivanje trbušne stijenke te lijepljenje kože trbuha tkivnim ljepilom.
Nakon poroda rodilju se promatra u sobi za oporavak te ju se nakon zahvata, čim joj se vrati osjet, potiče na kretanje i spontano mokrenje.
Cijeli postupak francuskog carskog reza možete pogledati u sljedećem videu:
Francuski carski rez – prednosti
Prednosti francuskog carskog reza su mnogobrojne:
- manje boli
- nema mučnine i povraćanja
- ne ulazi se u trbušnu šupljinu
- ne uvodi se kateter u mokraćni mjehur
- crijeva normalno funkcioniraju nakon poroda
- rodilja je nakon operacije potpuno pokretna
- rodilja ostaje u bolnici do tri dana
Najveća prednost francuskog carskog reza je upravo to što se tijekom operacije ne ulazi u trbušnu šupljinu. Zbog toga rodilja osjeća puno manje boli nakon operacije i odmah je pokretna.
Ne uvodi se kateter u mokraćni mjehur te se tako smanjuje šansa za razvoj urinarne infekcije. Rodilja se nakon operacije može ustati, hodati, jesti, piti, otići na wc i tuširati se.
Ekstraperitonealna i transperitonealna tehnika carskog reza – razlike
Francuski carski rez ili ekstraperitonealna tehnika carskog reza uvelike smanjuje vjerojatnost nastanka mogućih komplikacija. Oporavak majke nakon francuskog carskog reza je puno brži, a bolovi su znatno manji nego kod transperitonealnog pristupa tj. “klasičnog” carskog reza.
Ekstraperitonealnim pristupom koža i potkožno tkivo se otvaraju na identičan način kao i kod transperitonealnog pristupa. Ipak, u daljnjem postupku postoje važne razlike.
Otvaranje fascije ravnog mišića trbuha
Prva razlika u ova dva zahvata se pojavljuje već kod otvaranja fascije ravnog mišića trbuha. Kod francuskog carskog reza, odnosno kod ekstraperitonealnog pristupa, fascija ravnog trbušnog mišića se otvara uzdužno, u smjeru vezivnih vlakana, dok se kod “klasičnog” carskog reza, odnosno transperitonealnog pristupa, ona otvara poprečno.
Tako se uvelike smanjuje postoperacijska bol i to za gotovo pedeset posto!
Nakon što se otvori fascija ravnih mišića, mišići se bez ikakvog rezanja ili odvajanja samo razmaknu. Tako se maternici pristupa s vanjske strane, odnosno ekstraperitonealno, bez ulaska u trbuh.
Maternica se donjim dijelom nalazi izvan trbušne šupljine te je u doticaju s mokraćnim mjehurom. Ekstraperitonealnim pristupom se, bez ulaska u trbušnu šupljinu, tupo i bez rezanja i krvi odvaja mokraćni mjehur od maternice. Tako se dolazi do maternice na isto mjesto gdje se ona mora otvoriti transperitonealnim pristupom da bi se porodilo dijete. Bez ulaska u trbušnu šupljinu!
Budući da se potrbušnica ne otvara, bolovi se dodatno smanjuju za nekih dvadeset posto. Kod ekstraperitonealnog pristupa tj. francuskog carskog reza, se ne uvodi kateter u mokraćni mjehur. Štoviše, rodilju se potiče da odmah nakon operacije spontano mokri bez povećanja rizika infekcije mokraćnog mjehura.
Ovaj pristup podrazumijeva smanjenu traumu za tkivo rodilje. Naziva se i minimalno invazivnim carskim rezom jer pruža brži oporavak, značajno manje bolove, ali i mučnine nakon operacije.
Porod djeteta francuskim carskim rezom
Porod djeteta francuskim carskim rezom, odnosno ekstraperitonealnim pristupom je sporiji i traje duže, oko četiri minute, za razliku od transperitonealnog pristupa ili “klasičnog” carskog reza gdje porod traje minutu.
Razlog tome je što je pri francuskom carskom rezu “radna površina” manja jer je otvaranje trbušne stijenke drugačije i nema rezanja i otvaranja trbušnih slojeva. Ipak, ako vrijeme poroda usporedimo s vaginalnim porodom pri kojem dijete prolazi porođajnim kanalom i dva do tri sata, onda su te četiri minute potpuno zanemarive.
Dijete koje nije na bilo kakav način ugroženo i ne zahtijeva hitan carski rez, nije ni u kojem slučaju ugroženo dužim trajanjem francuskog carskog reza.
Šivanje maternice nakon francuskog carskog reza
Kod ekstraperitonealnog pristupa maternica se šiva kružnom tehnikom, a ne ravnom kao kod transperitonealnog. Takav način šivanja pridonosi boljem i debljem ožiljku na mišiću maternice, što smanjuje mogućnost pucanja ožiljka u sljedećoj trudnoći i porodu.
Zatvaranje kože nakon francuskog carskog reza
Kod oba pristupa fascija i potkožni slojevi se šivaju na sličan način, ali se kod ekstraperitonealnog pristupa koža lijepi tkivnim ljepilom. Njegovom uporabom se postiže najbolji estetski rezultat jer se koža samo zalijepi – ne postavljaju se kopče koje se moraju vaditi niti se šiva koncem koji se tjednima razgrađuje.
Ljepilo zalijepi kožu u roku od nekoliko sekundi, a koža se nakon operacije ne pokriva i može se prati i tuširati odmah nakon zahvata. Kada se ljepilo razgradi, za otprilike sedam dana, mogu se staviti flasteri medicinskog silikona koji se koriste u plastičnoj kirurgiji i koji dovode do najboljeg dugotrajnog estetskog rezultata.
Oporavak nakon francuskog carskog reza
Nakon francuskog carskog reza rodilja se može ustati čim popusti anestezija i osjeti noge. Može se kretati, jesti, piti, hodati, otići na wc i tuširati se kao i žene koje rode vaginalno.
Kod “klasičnog” carskog reza to na žalost nije tako, rodilje dobivaju jake analgetike, prva dvadeset i četiri sata ne smiju ništa jesti te se tek nakon toga uz pomoć medicinskog osoblja postavljaju na noge.
Francuski carski rez – moguće komplikacije
Moguće komplikacije francuskog carskog reza su:
- ozljeda mokraćnog mjehura
- nastanak hematoma u retropubičnom prostoru
Prema istraživanju u kojem je provedeno 3441 francuskih carskih rezova bilo je:
- jedanaest slučajeva s ozljedom mokraćnog mjehura (0,3%) većinom nastala tijekom educiranja kirurga
- sedam slučajeva hematoma u retropubičnom prostoru (0,2%) koji nisu zahtijevali daljnju operaciju
- četiri slučajeva parijetalnog apscesa (parietal abscesses) (0,1%)
Učestalost pojave površinskih hematoma bila je usporedna s “klasičnim” carskim rezom. Nije bilo nikakvih, po život opasnih, gastrointestinalnih, krvožilnih ili materničnih lezija.
Francuski carski rez – oporavak
U slučaju jače boli nakon operacije, rodiljama se mogu dati lijekovi protiv bolova. Ako ni oni ne pomažu potrebno je otkriti uzrok nastanka boli. Svakako oporavak nakon francuskog carskog reza traje puno kraće. Rodilje se dižu na noge čim one same osjete da to mogu.
Prema provedenom istraživanju, u periodu od 1997. do 2017. godine u Francuskoj je provedeno 3441 ekstraperitonealnih pristupa carskom rezu. U 544 slučaja (16,28%) rodilja je mogla napustiti bolnicu u prvih 24 sata – vrijeme stvarnog napuštanja bolnice bilo je 3,1 dan, u potpunosti ovisno o danu otpuštanja bebe iz rodilišta.
Za usporedbu, 2015. godine je u Francuskoj za “klasičan” carski rez prosječno vrijeme ostanka u bolnici bilo šest dana.
Prosjek trajanja operacije bio je dvadeset i tri minute. Prvog dana boravka u bolnici 92,94% rodilja bilo je podobno za otpuštanje iz bolnice. Za 99 pacijenata (2,9%) u postoperativnom periodu je bio potreban morfij. 698 pacijenata (20,9%) nije upotrebljavalo nikakve lijekove za bolove u postoperativnom periodu.
Francuski carski rez – iskustva rodilja
Sva dosadašnja iskustva rodilja su i više nego pozitivna. Kao najbolji primjer mogu poslužiti rodilje koje su već rodile “klasičnim” carskim rezom. Objasnile su kako su se već prvi dan osjećale dobro, dok su se tako osjećale tek dva tjedna nakon “klasičnog” carskog reza.
Brzi oporavak nakon francuskog carskog reza iznimno je važna prednost budući da je carski rez jedina operacija kada se pacijentica nema vremena oporavljati jer ju kod kuće čeka mališan za kojeg se od prvog dana mora brinuti.
Francuski carski rez u Hrvatskoj
Francuski carski rez je u Hrvatsku doveo naš dr. sc. Ozren Grgić nakon završene edukacije u tri klinike u Parizu te jednoj u Versaillesu, zajedno s dr. Marijom Čukeljom.
Za sada je jedino u Zagrebu, u KBC-u Sestre milosrdnice, moguće izvesti francuski carski rez.
