Budući da tijelo žene tijekom trudnoće mora raditi drugačije, nerijetko se znaju pojaviti problemi s kojima se trudnica do sada nije susrela. Zbog mnogobrojnih promjena u organizmu i hormonima, rad pojedinih organa se mijenja. Štitnjača u trudnoći pada pod utjecaj hormona i često remeti daljnji rad organizma.
Štitnjača – žlijezda koja upravlja radom cijelog organizma
Štitnjača ili štitna žlijezda dio je endokrinog sustava, a smještena je unutar vratnog područja, ispod grkljana. To je jedna od endokrinih žlijezda koja proizvodi i ispušta različite hormone odgovorne za kontrolu metabolizma te rada pojedinih organa.
Hormoni štitnjače
Štitna žlijezda ‘uzima’ jod iz hrane koju unosimo u svoj organizam te pomoću njega stvara svoja dva glavna hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Za pravilan rad cjelokupnog organizma, važno je da razine obaju hormona ne budu niti previsoke niti preniske.
Dvije žlijezde unutar mozga – hipotalamus i pituitarna žlijezda (hipofiza) – neprestano ‘komuniciraju’ kako bi održale razine T3 i T4 hormona u normali. Hipotalamus proizvodi TSH hormon kojim signalizira pituitarnoj žlijezdi stanje T3 i T4 hormona – obavještava ju kada treba utjecati na veću, odnosno, manju razinu hormona T3 i T4.
Kada je razina tih dvaju hormona u krvi niska, pituitarna žlijezda ispušta više TSH hormona kako bi upozorila štitnjaču na to da mora proizvesti više hormona – i obratno. T3 i T4 hormoni putuju našim krvotokom i dolaze do svake stanice u tijelu. Ujedno reguliraju i brzinu kojom stanice/metabolizam djeluju. U pravilu, ako je njihova razina u krvi niska, dolazi do, npr. niskog tlaka, usporenog metabolizma, konstipacije i obratno.
| Referentne vrijednosti hormona štitnjače (T3 i T4) i TSH hormona | ||
| T3 | 1,3 – 3,1 nmol/L | |
| T4 | 66 – 181 nmol/L | |
| TSH | 0,27 – 4,20 mU/L | |
Hormoni štitnjače utječu na rad mnogobrojnih sustava našeg organizma, kao što su:
- disanje
- rad srca
- središnji i periferni živčani sustav
- tjelesna masa
- rad mišića
- menstrualni ciklus
- tjelesna temperatura
- razina kolesterola u krvi
Štitnjača u trudnoći – utjecaj na plod
Hormoni štitnjače igraju veliku ulogu tijekom trudnoće jer reguliraju razvoj djetetovog mozga i kompletnog živčanog sustava. Tijekom prvog tromjesečja, dijete će hormone štitnjače dobivati kroz posteljicu. Oko 12. tjedna trudnoće bebina štitnjača počet će samostalno raditi, ali tek oko 18. tjedna trudnoće moći će samostalno proizvesti dovoljno potrebnih hormona.
Estrogen i beta HCG, hormoni aktivni tijekom trudnoće, uzrokuju povećanu razinu hormona štitnjače u krvi. Kod žene urednog zdravlja, normalno je da se štitnjača u trudnoći poveća. Ipak, s napretkom trudnoće, važno je pratiti neobične ili nelagodne simptome jer bi svaka promjena u tijelu mogla biti signal neke od bolesti štitnjače u trudnoći, a to su: hipotireoza i hipertireoza.
Poslušajte što o promjenama u radu štitnjače tijekom trudnoće kažu prim.dr.sc. Ulla Marton, specijalist ginekologije i opstetricije te Sanja Boras, dr. med, spec. ginekologije
Hipotireoza u trudnoći
Hipotireoza podrazumijeva usporeni rad štitnjače – manjak potrebnih hormona u krvi. Simptomi hipotireoze često su isti kod trudnica kao što su isti i kod žena koje nisu trudne, a boluju od nje.
Simptomi hipotireoze se mogu javiti pojedinačno ili istovremeno, a najčešći su:
- jak umor
- konstantan osjećaj hladnoće
- bolovi u mišićima
- grčenje mišića
- dugotrajni zatvor
- slaba koncentracija
- loše pamćenje
Hipotireoza u trudnoći nerijetko je uzrokovana Hashimotovom bolešću i pojavljuje se kod 2-3 žene na svakih 100 trudnoća. Hashimotova bolest je autoimuna bolest štitnjače tijekom koje imunološki sustav stvara antitijela koja napadaju štitnjaču. Time antitijela uzrokuju upalu i oštećenje štitnjače te smanjuju njenu funkciju proizvodnje hormona.
Hipotireoza u trudnoći – utjecaj na plod
Ako se hipotireoza u trudnoći ne liječi, može dovesti do:
- preeklampsije
- anemije kod majke
- spontanog pobačaja
- male porođajne težine
- razvoja srčane mane kod bebe
- problema u kognitivnom razvoju djeteta
Liječenje hipotireoze u trudnoći
Liječenje uključuje nadoknadu hormona koje vlastita štitnjača ne može proizvesti. Liječnik će u tom slučaju prepisati lijek koji sadrži levotiroksin – sintetizirani T4 hormon koji je nadoknada štitnjači. Taj lijek je siguran za vaše dijete i važno ga je uzimati dok dijete ne počne proizvoditi vlastite hormone. Ovisno o razini hormona u krvi, liječnik će odrediti koju dozu lijeka morate uzimati.
U slučaju da ste bolovali od hipotireoze prije trudnoće i liječili se levotiroksinom, vrlo vjerojatno ćete morati povećati njegovu dozu. U toj situaciji važno je čim prije obavijestiti liječnika o trudnoći kako bi posljedice za razvoj ploda bile minimalne. Tijekom prve polovice trudnoće, bit će potrebno svakih 4-6 tjedana raditi krvne testove te će se doze lijekova mijenjati, ovisno o rezultatima.
Referentne vrijednosti TSH hormona koje osiguravaju urednu trudnoću su:
- Prvi trimestar: 0.1-2.5 mIU/L
- Drugi trimestar: 0.2-3.0 mIU/L
- Treći trimestar: 0.3-3.0 mIU/L
Hipertireoza u trudnoći
Hipertireoza podrazumijeva ubrzani rad štitnjače – višak potrebnih hormona u krvi. Kao i kod hipotireoze, neki simptomi hipertireoze u trudnoći mogu odgovarati čestim promjenama u trudnoći, kao što su: ubrzan rad srca, nepodnošljivost topline i jak umor.
Ostali simptomi hipertireoze u trudnoći:
- brzi i nepravilni otkucaji srca
- tremor ruku
- neobjašnjiv gubitak težine – nepravilno (trudničko) dobivanje na težini
Hipertireoza u trudnoći često je uzrokovana Gravesovom bolesti i pojavljuje se kod 1-4 žena na svakih 1000 trudnoća. Gravesova bolest je autoimuna bolest tijekom koje imunološki sustav proizvodi više antitijela koji potiču štitnjaču da proizvodi više hormona nego što je potrebno. Ova vrsta antitijela naziva se TSI – Thyroid stimulating immunoglobulin.
Gravesova bolest može se prvotno pojaviti tek u trudnoći. Ipak, ako prije trudnoće bolujete od nje, vaši simptomi mogli bi se ublažiti tijekom drugog i trećeg trimestra. Neki dijelovi imunološkog sustava manje su aktivni u daljoj trudnoći, stoga vaš imunološki sustav proizvodi manje TSI-a. Nažalost, nekoliko mjeseci nakon poroda, razine TSI-a porastu pa se simptomi Gravesove bolesti mogu pogoršati.
Hipertireoza u trudnoći – utjecaj na plod
Neliječeni hipertireoidizam u trudnoći može uzrokovati:
- spontani pobačaj
- prijevremeni porod
- malu porođajnu težinu
- razvoj srčane mane kod bebe
Gravesova bolest rijetko može utjecati na rad bebine štitnjače i to tako da proizvodi previše hormona (zahvaljujući TSI-u). Iako tijelo uz pomoć lijekova ‘uništava’ nepotrebne hormone, tijelo će i dalje proizvoditi TSI. Kada je njegova razina u krvi visoka, on može putovati do djetetovog krvotoka i uzrokovati probleme.
Liječenje hipertireoze u trudnoći
U slučaju da otkrijete hipertireozu u trudnoći, vrlo vjerojatno vam neće biti prepisana nikakva terapija. Antitiroidne lijekove koristit ćete samo ako su vaši simptomi hipertireoze jako izraženi kako bi se produkcija hormona smanjila. Ovaj tretman sprječava preveliku razinu hormona u krvi vašeg djeteta.
Mala količina antitiroidnih lijekova ulazit će u krvotok djeteta i smanjivati količinu hormona koje proizvodi njegova štitnjača. U slučaju da ćete morati koristiti ove lijekove, liječnik će vam prepisati najnižu moguću dozu kako bi se izbjegao razvoj hipotireoze kod bebe.
Antitiroidni lijekovi kod nekih trudnica mogu izazvati određene nuspojave:
- alergijske reakcije – osip i svrab
- (rijetko) smanjenje broja bijelih krvnih stanica u tijelu – što tijelu onemogućava uspješnu borbu protiv raznih infekcija
- probleme s jetrom
U slučaju da primijetite određene tegobe poput bolova u trbuhu, povišene tjelesne temperature ili osjećaja malaksalosti, čim prije se javite liječniku kako bi vam prilagodio ili promijenio zadanu terapiju.
Postpartalni tireoiditis
Postpartalni tireoiditis je upala štitnjače koja utječe na 1 od 20 žena tijekom prve godine nakon poroda, a češća je kod onih žena koje boluju od dijabetesa tipa 1. Upala uzrokuje pohranjene hormone štitnjače da silom ‘izlaze’ iz nje.
Takvo napuštanje hormona povećava razinu hormona u tijelu, što dovodi do razvoja hipertireoidizma. Hipertireoidizam može trajati čak i do 3 mjeseca nakon poroda. Ovisno o posljedicama i razvoju bolesti, određena oštećenja u organizmu mogu uzrokovati prestanak rada štitnjače.
S druge strane, ako se pojavi hipotireoidizam, on može trajati i do godine dana nakon poroda, a kod nekih žena ostane zauvijek. U ovom slučaju će lijekovi biti potrebni kroz cijeli život kako bi štitnjača uredno funkcionirala. Također, situacija se kod svake žene može drugačije odvijati – neke žene mogu proći kroz obje faze (iz hipertireoze u hipotireozu), dok neke samo kroz jednu.
Liječenje ovog stanja odvija se ovisno o cjelokupnom stanju organizma i trenutačnom, odnosno, prijašnjem stanju štitnjače. Isto tako, prisutnost Hashimotovog sindroma ili Gravesove bolesti mogu utjecati na smjer liječenja.
Štitnjača i dojenje
Žene koje su od bolesti štitnjače bolovale i prije trudnoće, češće moraju kontrolirati svoje hormone tijekom trudnoće i dojenja. Vrlo često će se doza terapije mijenjati kako bi se stanje organizma održavalo stabilnim.
Lijekovi, poput beta blokatora, sigurni su za uzimanje tijekom dojenja jer samo mala količina lijeka odlazi u majčino mlijeko. Najmanja moguća doza za ublažavanje simptoma bolesti štitnjače je dovoljna.
Neke majke koje doje, a boluju od hipotireoze, mogle bi imati problema s proizvodnjom mlijeka. Hormoni štitnjače utječu i na zdravlje dojki općenito, a pogotovo na proizvodnju i opskrbu dojki mlijekom. Kada tijelo ne raspolaže dovoljnom količinom hormona, velika je vjerojatnost da neće biti niti dovoljno mlijeka za dijete. U tom slučaju razgovarajte s liječnikom o uvođenju dohrane za bebu.
Rak štitnjače u trudnoći
Rak štitnjače u trudnoći je, nakon raka dojke, drugi po redu najčešće dijagnosticiran karcinom u trudnoći (Khaled et al., 2016). Općenito, karcinom štitnjače kod mlađih ljudi gotovo uvijek završi pozitivnim ishodom, a to isto vrijedi i kod trudnica koje boluju od njega.
Najveći problem raka štitnjače u trudnoći može predstavljati nesigurnost stručnjaka oko toga kada i kojom terapijom započeti. Nažalost, ovo stanje može imati velikog utjecaja i tijekom dojenja, jer su i mama i beba izložene radioaktivnim lijekovima koji utječu na kvalitetu mlijeka.
U onkologiji je trudnoća specifičan slučaj liječenja jer se u obzir moraju uzeti dva života istovremeno. Svaka trudnoća u kojoj je prisutan i karcinom, mora biti temeljito kontrolirana, pogotovo u prvom trimestru.
Ovo stanje zahtijeva kombinirani trud endokrinologa, ginekologa, nuklearne medicine i liječnika opće prakse. Razmjenom mišljenja, znanja i iskustva, stručnjaci moraju donositi zajedničke odluke i temeljito razmotriti moguće opcije.
Većina stručnjaka (Mazzaferri, 2011.) slaže se kako je najsigurniji način, i za majku i za dijete, izvršiti operaciju tumora nakon poroda pod uvjetom da se trudnoća svih devet mjeseci temeljito prati – redovitim ultrazvukom štitnjače te praćenjem razine hormona u krvi svaka četiri tjedna.
U slučaju da pacijentica doživi rapidni rast tumora (>50%) ili određene druge komplikacije, poput rasta tumora u smjeru limfnih čvorova, tada je poželjno obaviti operaciju karcinoma u drugom trimestru, iako je tada veći rizik za bebu.
