Alergija se javlja onda kada imunološki sustav postane (pre)osjetljiv na određene tvari iz okoline. Te tvari poznatije su kao alergeni. Alergeni razvijaju upalu u organizmu koja stvara različite simptome, a najčešći simptomi alergije su: osip, kihanje, kratak dah, glavobolja, crvenilo lica i prehlada.
Česte alergije kod ljudi su:
- alergija na grinje
- alergija na ambroziju
- alergija na prašinu
- alergija na ubod pčele
- alergija na kikiriki (orašaste plodove)
20% ljudi u svijetu bori se s određenom vrstom alergena u jednom dijelu svog života.
Alergije često mogu biti okidač za pojavu drugih različitih tegoba, a one koje su najčešće su: alergijski rinitis, atopijski dermatitis, alergijska astma, anafilaksija ili alergija na hranu.
Koja hrana uzrokuje alergiju?
Alergije na hranu često ne dovode do životne opasnosti, ali trebalo bi ih se držati pod kontrolom i prevenirati potencijalne reakcije (napadaje). Hrana se sastoji od bjelančevina, masti i šećera, a alergeni u hrani koji izazivaju probleme najčešće su spojevi koji sadrže masti i šećere.
Česte namirnice koje izazivaju alergije na hranu su:
- jaja
- kravlje mlijeko
- senf
- kikiriki (orašasti plodovi)
- morska hrana (riba, školjke)
- sezam
- soja
- pšenično brašno (gluten)
Uz to, nije neobično da se kod nekih ljudi jave alergija na histamin te alergija na konzervanse u procesuiranoj hrani.
Alergija na kravlje mlijeko
Alergija na kravlje mlijeko je najčešći tip alergije na hranu kod novorođenčadi i male djece te se javlja već u prvoj godini života. Alergija na mlijeko zapravo je alergijska reakcija na protein iz kravljeg mlijeka. Nju kod male djece izazva mlijeko kojim se dijete hrani, bilo to kroz dojenje ili putem formule.
Srećom, većina djece ovu alergiju ‘preraste’ te ona u potpunosti nestane u periodu kada dijete kreće u školu (oko sedme godine). U nekim slučajevima, moguće je iz alergije razviti intoleranciju na mlijeko zbog toga što je organizam duže vrijeme bio oštećen alergijom.
Simptomi alergije na kravlje mlijeko mogu biti:
- vjetrovi
- proljev
- nadutost
- bol i grčevi u trbuhu
- mučnina
Alergija na hranu kod beba može izazivati i ove simptome:
- osip na koži
- otežano disanje
- začepljen nos
Alergija na gluten
Gluten, poznat kao i pšenični gluten, je bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi. Njegova uloga je činiti pšenične proizvode, tijesto, ljepljivim i elastičnim. Osim u žitaricama, može se pronaći i u proizvodima od brašna, a to su većinom pekarski proizvodi, tjestenina i sl.
Alergija na gluten nije isto što i intolerancija na gluten kao niti celijakija, autoimuna bolest kod koje imunološki sustav snažno reagira na pojavu glutena.
Alergija na gluten – simptomi
Od alergije na gluten najčešće pate djeca, no 65% djece ‘preboli’ alergiju’ do 12.-e godine života. Simptomi alergije na gluten najčešće počinju par minuta nakon konzumacije pšeničnih proizvoda, no katkada se mogu javiti i do dva sata nakon.
Simptomi alergije na gluten mogu biti sljedeći:
- mučnina i povraćanje
- proljev
- iritacija grla
- osip na koži
- poteškoće u disanju
- začepljen nos
Simptomi, kao i kod alergije na ostalu hranu, mogu varirati od blagih pa sve do onih težih, opasnih po život. Ipak, ako je osoba alergična na gluten, postoji mogućnost da je alergična samo na pšenični gluten, odnosno, da bez problema može konzumirati ostale žitarice koje ga sadrže (npr. raž, ječam,…).
Simptomi alergije na hranu
Simptomi alergije na hranu mogu varirati od blagih prema jakima te se reakcije na alergene mogu razlikovati od situacije do situacije. Samo zato što je početna reakcija bila blaga, ne znači da će tako biti i u budućnosti; vrlo je važno paziti na moguću prisutnost opasnih alergena u hrani.
Simptomi alergijske reakcije manifestiraju se na koži, kroz kardiovaskularni sustav, u gastrointestinalnom traktu, te u respiratornom traktu. Oni mogu biti sljedeći:
- povraćanje
- grčevi u abdomenu
- kratak dah
- osip na koži
- otežano disanje (piskanje ili zviždanje u plućima)
- neprestani kašalj
- problemi u gutanju (natečeno grlo)
- oticanje jezika (nemogućnost normalnog razgovora ili disanja)
- slab puls
- bljedoća lica
- vrtoglavica
- glavobolja
- anafilaksija
Većina simptoma vezanih uz alergije na hranu javlja se do dva sata nakon konzumiranja hrane, tj. alergena. U vrlo rijetkim slučajevima, pojava simptoma može se ‘odgoditi’ i do šest sati.
Anafilaksija
Najopasnija alergijska reakcija (ili simptom alergije) je anafilaksija, odnosno, anafilaktički šok. Anafilaksija počinje iznenada te, ako se osobi ne pomogne na vrijeme, može dovesti i do smrti.
Javlja se 5-30 minuta nakon što je tijelo bilo izloženo alergenu, a manifestira se otežanim disanjem (gubitkom daha), drastičnim opadanjem krvnog tlaka, osipom te naticanjem grla ili ostalih dijelova tijela. Anafilaksija se čim prije mora tretirati injekcijom adrenalina. Ona se može pojaviti i ako se neka hrana konzumira prvi put.
Alergijska reakcija – što napraviti?
Kao što je već navedeno, simptomi i reakcije na alergene razlikuju se od osobe do osobe i ne moraju se jednako manifestirati u svakoj situaciji. Ako ste primijetili kako su vaše alergijske reakcije blage i ne traju dugo, ali vam nisu ugodne, razgovarajte s liječnikom o lijekovima koji bi vam mogli pomoći pri ublažavanju slabijih nelagodnosti.
Ako se nađete blizu osobe koja doživljava anafilaksiju, odmah nazovite 112 i budite uz osobu dok ne dođe pomoć.
- U slučaju da se osoba već počela liječiti od alergije i često doživljava anafilaktički šok, vjerojatno posjeduje injekciju adrenalina. Zamolite ju da vam pokuša reći ili pokazati gdje se nalazi injekcija te joj pomozite pri ubodu.
- Pokušajte ostati mirni i sabrani – oboljela osoba treba vašu pomoć više nego vi njenu.
- Polegnite osobu na leđa, podignite joj noge na jastuk za kojih 20-ak cm.
- Okrenite osobu na bok ako se pojavi krvarenje ili povraćanje.
- Pobrinite se da joj odjeća nije pretijesna kako bi mogla lakše disati.
Izbjegavajte davanje lijekova oralnim putem kako se osoba ne bi ugušila zbog problema s disanjem. Isto tako, nemojte joj davati ništa za jesti i piti. Ako vam je osoba bliska ili ako ste vi ti koji bolujete, informirajte ostatak obitelji i ljude s kojima ste okruženi o svojem problemu s alergijom kako bi znali pravodobno reagirati u takvim nepredviđenim situacijama.
Alergija na hranu – dijagnoza
Alergija na hranu može se razviti u bilo kojoj dobi, no većinom se pojavljuje u djetinjstvu. Alergija će prouzročiti reakciju svaki puta kada je hrana unesena u organizam. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, moguće je da će se nakon svake konzumacije pojaviti različiti simptomi u različitoj jačini.
Ako sumnjate na alergiju, važno je čim prije razgovarati s liječnikom koji će vas, vrlo vjerojatno, usmjeriti na testiranje na alergije. Liječnik koji će vas voditi kroz taj proces, s vama će proći vašu povijest bolesti te obiteljsku anamnezu jer alergije katkada mogu biti nasljedne. Isto tako, on će odrediti koju vrstu testiranja ćete proći.
Pitanja koja bi vam liječnik mogao postaviti su:
- Što ste i u kojoj količini pojeli?
- Nakon koliko vremena su se simptomi pojavili?
- Koje simptome ste doživjeli i koliko su trajali?
Zbog mogućih navedenih pitanja, iznimno je važno nove namirnice u prehranu djeteta uvoditi postepeno, s nekoliko dana razmaka, kako biste znali prepoznati na koju namirnicu je dječji organizam reagirao.
Testiranje na alergije može se raditi kroz ubod kože ili putem krvne slike.
- ‘kožni’ test – na ruku ili leđa, liječnik će vas upiknuti sitnim iglama koje sadrže vrlo male količine alergena; ako mjesto uboda kroz narednih 20-ak minuta postane otečeno (do veličine uboda komarca) ili se javi svrbež, utvrdit će vam se alergija na određeni alergen; test nije bolan, ali nekima može biti neugodan
- krvni test – ovi testovi su manje su precizni od testova preko kože, a funkcioniraju tako što mjere razinu imunoglobina (IgE) za određene namirnice na koje se testirate; rezultati su najčešće gotovi kroz tjedan dana
Kako liječiti alergiju na hranu?
Ako se ustanovi kako ste alergični na određenu hranu, prvenstveno morate u potpunosti isključiti te namirnice iz prehrane. To se može činiti kao nemoguć proces, pogotovo ako treba izbaciti proizvode pune alergena koji vam ne odgovaraju, a koje ste konzumirali svakodnevno.
Vodite računa o sastojcima namirnica koje unosite tako što ćete pratiti deklaraciju na proizvodu; npr. orašasti plodovi znaju se nalaziti u vrlo maloj količini u određenoj hrani, a da toga niste ni svjesni. Pronađite namirnice koje mogu poslužiti kao varijacija na ono što ste do sada jeli, a što vam ne smeta.
Ne ustručavajte se potražiti savjet nutricionista koji će složiti odgovarajući jelovnik i ubaciti namirnice koje vam neće izazivati alergijsku reakciju. Isto tako, on će vam pripremiti jelovnik kojim ćete osigurati dovoljan unos hranjivih tvari potrebnih za uredno funkcioniranje organizma.
Na tržištu danas postoje i mnogobrojne kuharice prilagođene raznim načinima prehrane i načinu života, a dodatne savjete možete pronaći i na online grupama za potporu, internetskim stranicama i sl.
Intolerancija na hranu
Alergije na hranu često se znaju zamijeniti s pojmom ‘intolerancije na hranu‘; razlika je u tome što kod intolerancije nije narušeno stanje imunološkog sustava, već, većinom, probavni sustav, a rezultat toga je to da tijelo neku namirnicu ne može probaviti (npr. laktoza); intolerancija nije opasna, dok alergije katkada mogu biti životno opasne.
Razlika alergije i intolerancije na hranu:
- Simptomi intolerancije na hranu pojavljuju se puno kasnije nego simptomi alergije.
- Određeni oblici intolerancije na hranu uzrokovani su nedostatkom određenih enzima.
- Simptomi intolerancije na hranu mogu varirati, a uključuju: migrenu, kašalj, bol u trbuhu.
Najčešći tipovi intolerancije su:
- laktoza
- pšenica
- gluten
- kofein
- histamin – prisutan u gljivama, krastavcima,…
- konzervansi – zaslađivači, boje ili različiti okusi
Intolerancija na hranu – simptomi
Može biti teško odrediti radi li se kod osobe o intoleranciji na hranu ili alergiji budući da se znakovi i simptomi često ‘preklapaju’. Kod alergije je potrebna vrlo mala količina koja će potaknuti simptome, npr. kikiriki, dok kod intolerancije mala količina hrane neće potaknuti reakciju odmah ili u jakoj mjeri.
Simptomi intolerancije na hranu najčešće se javljaju nekoliko sati nakon konzumacije hrane te mogu trajati i do nekoliko dana. U nekim slučajevima simptomi se mogu javiti i 48 h nakon.
Neki ljudi imaju razvijenu intoleranciju na više namirnica pa liječnicima može biti problem odrediti radi li se o kroničnoj bolesti ili intoleranciji na hranu.
Najčešće simptomi intolerancije na hranu su:
- nadutost
- glavobolja
- kašalj
- začepljen nos
- umor, neispavanost
- bol u trbuhu
- osjetljivost crijeva
- osip na koži
Intolerancija na gluten
Intolerancija na gluten je vrlo raširena pojava u modernom svijetu, jedna od najčešćih vrsta intolerancije. Celijakija je najčešći oblik intolerancije na gluten te od nje danas obolijeva gotovo 1% svjetskog stanovništva. Ipak, određen dio ljudi može imati i ne-celijakičnu intoleranciju na gluten, koja je blaža od celijakije, ali svejedno stvara probleme u probavnom sustavu.
Simptomi intolerancije na gluten najčešće su:
- nadutost
- proljev ili zatvor
- bol u abdomenu
- glavobolja
- umor
- problemi s kožom
- depresija
- neobjašnjiv gubitak težine
- manjak željeza u krvi
- anksioznost
- autoimune bolesti (dijabetes tip 1, autoimune bolesti jetre)
- bol u zglobovima
Intolerancija na gluten može, ali ne mora imati sve navedene simptome te ih često dijeli s alergijom na gluten. Ako često doživljavate ove simptome, ali si ne možete objasniti razlog njihove pojave, obratite se liječniku i pokušajte kroz promjenu prehrane izbaciti gluten.
Test intolerancije na hranu
Test intolerancije na hranu je laboratorijski test kojim se određuje prisutnost određenih antitijela u krvi. Ovisno o vašem stanju i poliklinici u kojoj se testirate, moguće je izabrati test intolerancije na određen broj namirnica.
Na temelju rezultata testiranja, liječnik će odrediti terapiju, odnosno, dijetu (tzv. eliminacijska dijeta) kojom će iz prehrane eliminirati namirnice visokog stupnja intolerancije i poboljšati vaše zdravstveno stanje.
