Većina roditelja u nekom trenutku razmišlja o tome treba li dijete znati čitati prije škole. U želji da pomognu djetetu i olakšaju mu prve školske korake neki roditelji odluče sami preuzeti ulogu učitelja. To može biti dobra odluka od velike koristi za dijete, ali i otežati djetetu čitanje i savladavanje školskog gradiva. Ako dijete nije spremno za čitanje ili preskočite važnu razvojnu fazu, može se dogoditi da dijete čitanje počne smatrati neugodnom i zahtjevnom radnjom.
U predškolskoj dobi najvažnije je pratiti dijete i voditi se interesima djeteta kada su u pitanju priprema za školu. Odgajateljice u vrtiću također su izvrstan izvor informacija o razvoju djeteta i mogu pomoći roditelju koji nije siguran treba li sa svojim djetetom raditi nešto više ili drugačije kako bi bio spreman za školu.
U nastavku vam donosimo pregled razvojnih vještina i miljokaza, ideja i aktivnosti kako da u svom djetetu probudite želju za čitanjem na zabavan i neopterećujući način.
Što kažu stručnjaci o ranom čitanju?
Učitelji, logopedi, psiholozi i odgajatelji suglasni su da za polazak u školu nije potrebno da dijete zna čitati. Ono što jest važno je da je dijete usvojilo predčitalačke vještine. Do polaska u školu dijete bi trebalo raspoznati i samo proizvoditi rime, raščlanjivati rečenice na riječi te slogove i foneme.
U prilog tome govore i rezultati longitudinalnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 50 djece koje su stručnjaci pratili i testirali od vrtićke dobi do kraja trećeg razreda osnovne škole. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji snažna veza između uspješnosti u rimovanju u dobi od četiri i pet godina te čitanja s osam i devet godina. To znači da ako želite da vam dijete bude uspješno u čitanju više se usmjerite na pjevanje pjesmica s rimom i recitiranje u predškolskoj dobi nego na nagovaranje djeteta da čita slova.
Razlike kod djece koja su čitala prije polaska u školu i onih koja nisu na početku prvog razreda su bile značajne u rješavanju zadataka u istraživanju no na kraju prvog razreda te su razlike bile gotovo neprimjetne. Longitudinalnu studiju o razvoju fonološke svjesnosti i učenju čitanja možete pročitati ovdje.
Često se smatra da učenje čitanja započinje čitanjem slova i riječi, ali to je zapravo završna faza procesa učenja čitanja koje počinje mnogo ranije. Kod većine djece ta faza, savladavanje predčitalačkih vještina, odvija se spontano bez ulaganja svjesnog truda, ali je iznimno važno za kasniji razvoj.
Predčitalačke vještine
Kako bi dijete uopće počelo s učenjem čitanja, bitne su neke predčitačke vještine:
- Uživanje u slušanju dječjih priča i pjesmica.
- Uredan govorni i jezični razvoj.
- Sposobnost da dijete razumije ono što govori, ono što mu se govori, da razumije sadržaj priče te da ju može samo prepričati.
- Uredan izgovor svih glasova.
- Sklapanje rečenice uredne gramatičke strukture.
- Uočavanje rime, kao i lako učenje pjesmica napamet.
- Uredna pažnja i koncentracija te motorička spretnost.
- Interes za crtanje i pisanje.
Nakon što je dijete savladalo neke osnovne predčitačke vještine, možemo primijeniti nekoliko korisnih tehnika, kako bi dijete s lakoćom počelo čitati samostalno.
Važnost zajedničkog čitanja
Najučinkovitiji način da potaknete dijete da pokaže interes za čitanje jest da mu čitate sami. Čitajte svakodnevno od najranije dobi. Istraživanja o ranoj pismenosti djece govore u prilog tome da postoji znatan utjecaj zajedničkog čitanja na razvoj rane pismenosti djece. Cjelovito istraživanje o ranoj pismenosti djece možete pročitati ovdje.
Ako želite da se dijete više usmjeri na slova pomoći može povlačenje prstom ispod riječi koje čitamo, kao što smo to mi činili u ranim godinama, ne bi li si pomogli kod čitanja. Tako će dijete biti više fokusirano na ono što se čita. Isto tako, možete dozvoliti i mališanu da prolazi prstom ispod riječi, dok vi čitate, a tempo kojim će to raditi nek ovisi o brzini vašeg čitanja. Ova aktivnost ima najviše učinka kada dijete samo pokaže interes za praćenje teksta.
Igrajte se slovima
Djetetu može biti zanimljivo da mu kažete kako ste u tekstu ugledali 2 ili 3 slova R ili F te ga zamolite da ih i on pronađe. Izaberite bilo koje slovo, sve je zanimljivije kada od tog napravimo igru.
Postavljajte pitanja
Nije važna količina pročitanog teksta svaki dan. Nemojte brzati s čitanjem ili se fokusirati samo na riječi, bitno je da dijete shvati i o čemu se priča u knjizi. Kada pročitate jednu stranicu, napravite mali kviz i djetetu postavite par pitanja, a onda neka ih ono postavi vama. Primjerice, možete dijete pitati koja je radnja bila na pojedinoj stranici ili je li čuo neku novu riječ, koju prije nikada nije čuo.
Razgovarajte s djetetom
Kada provodite vrijeme s djetetom, bilo da je to u dućanu ili vani u šetnji, pokušajte ubaciti “podsvjesno učenje”. Primjerice, u dućanu upitajte dijete da pročita što piše na njegovom omiljenom slatkišu ili u šetnji čitajte s tabela na kojima pišu nazivi ulica. Budite maštoviti gdje god da se nalazili.
Najvažnije je da od svakog učenja napravite igru, pogotovo ako dijete učite, a da još nije krenulo u školu. Budite strpljivi i pažljivo promatrajte uspjeh svoje djece.
Još više ideja i aktivnosti za učenje čitanja možete pronaći ovdje.
Izvori:
Lenček, M., & Užarević, M. (2016). Early literacy: The value of assessment. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52(2), 42-59.
Izvor slika:
Pixabay
