Maleni, baš kao i mi odrasli, vrlo često tijekom prepričavanja neke zgode ili pojašnjavanja određenog pojma koriste ruke i geste onda kada ne mogu pronaći odgovarajuću riječ. Isto tako, nije neobično primijetiti da djeca tijekom crtanja nesvjesno plaze jezik ili rade određene grimase. Povezanost urednih komunikacijskih sposobnosti i mišićnih pokreta ono su uz što se često veže pojam fina motorika.
Fina motorika – što je to?
Fina motorika su koordinirani pokreti zglobova, mišića i kostiju šake u svrhu izvođenja malih i preciznih pokreta. Koordinirani rad tih dijelova ruku važni su tijekom obavljanja raznih (jednostavnih) aktivnosti, poput pisanja, hvatanja predmeta ili zakopčavanja odjeće. Sve su to svakodnevni zadaci koje odrasli izvršavaju nesvjesno i s lakoćom, dok kod predškolaca to katkad predstavlja problem.
Vještine fine motorike razvijaju se nakon razvijene krupne motorike koja uključuje aktivnosti poput bacanja ili udaranja lopte te hodanja i (pre)skakanja. Ona je također usko povezana s koordinacijom oko-ruka, odnosno, pravilnim dohvaćanjem i/ili premještanjem predmeta u koji gledamo. Ne treba dodatno naglašavati kako usvajanje pravilne fine motorike zahtjeva preciznost i koordinaciju.
Fina motorika – vještine koje uključuje:
- tzv. ‘akademske vještine’
- vještine s olovkom (bojanje, crtanje, pisanje, šaranje,…)
- rezanje škarama
- igra
- igre konstrukcije tijekom kojih se koriste kocke (Duplo, Lego); slaganje puzzle i sl.
- oblačenje lutkica
- IT vještine – korištenje miša ili olovke na tabletu
- briga za sebe
- oblačenje – vezanje tenisica, obuvanje sandala, kopčanje gumba, zatvaranje remena
- hranjenje – korištenje pribora za jelo, otvaranje kutije za ručak ili vrećice
- higijena – pranje zubi, češljanje, odlazak na wc (pravilan i potpun!)
Razvoj fine motorike po mjesecima od rođenja do četvrte godine
Kao i sve razine razvoja, i fina motorika nema točno određen trenutak u djetetovom životu, odnosno, dan u kojem se koji pokret ili aktivnost pojavljuju. Ona je individualna i ovisi o mnogobrojnim faktorima. Ipak, postoje određeni vremenski okviri unutar kojih bi se određeni pokreti trebali pojaviti ili nazirati.
- 0-3 mjeseca
- beba može obuhvatiti objekt na nekoliko sekundi (najčešće prst roditelja)
- 3-6 mjeseci
- beba drži određeni objekt do minute, koristeći kompletnu šaku (dlan i prste)
- beba otvara ruku iz šake; igra se prstima i prinosi ih usnama
- beba drži igračku i protresa ju
- beba može iz ležećeg položaja posegnuti za igračkom koju mu
roditelj drži sa strane
- 6-9 mjeseci
- beba može podići manje objekte tako da naslanja podlakticu na stol ili pod
- beba poseže za predmetima ispred sebe pri čemu su joj svi prsti rašireni
- beba premješta predmet iz jedne ruke u drugu
- 9-12 mjeseci
- beba preferira igračke koje može premještati iz ruke u ruku te one koje proizvode zvukove
- beba može uputiti na predmet koristeći kažiprst
- beba može koristiti prste kako bi pojela manje komade hrane
- beba umeće predmete unutar šalice ili kutije
- beba udara predmet o predmet
- 15-18 mjeseci
- dijete može vaditi predmete iz posude ako joj prethodno pokažete tu mogućnost
- 18-23 mjeseca
- dijete počinje šarati olovkom po papiru
- dijete može samostalno vaditi predmete iz kutije
- 24 mjeseca
- dijete slaže ‘toranj’ od kocaka
- dijete oponaša sve što vidi – briše prašinu, sprema svoje igračke ili postavlja stol
- 30 mjeseci
- dijete može oponašati crtanje horizontalnih i/ili vertikalnih linija
- dijete može maknuti poklopac s posude
- dijete može okretati stranice knjige
- dijete može nanizati perlice na konac
- 36 mjeseci
- dijete može oponašati crtanje kruga
- dijete može rezati škarama
- dijete može voditi liniju kroz labirint
- 48 mjeseci
- dijete čvrsto drži predmete u rukama i spretno ih pomiče
- dijete može crtati ljude
- dijete može kopčati gumbe srednje veličine
- dijete uživa u ponavljanju radnji koje je usavršilo (npr. oblačenje lutkica)
Važnost fine motorike
Pravilan razvoj fine motorike put je do ostvarenja dječje nezavisnosti i samostalnosti; za trenutke kada vi nećete biti u prilici nadzirati što i kako dijete radi. Njome dijete uči kako biti sposobno za obavljanje običnih svakodnevnih aktivnosti, poput hranjenja, čišćenja hrane, otvaranje bočica ili konzervi, oblačenja i zatvaranja jakne, vezanja cipela, češljanja i sl.
Također, nužno je istaknuti kako je ona temelj raznih vještina potrebnih za razdoblje polaska u školu, poput pravilnog držanja olovke ili bojica, šiljenja olovki, rezanja škarama po ravnoj liniji te kasnije, kompliciranijim linijama, praćenja linija olovkom i sl.
Fina motorika i govor
Katkada, odgoda urednog govora može biti uzrok odgode razvoja fine motorike. Ipak, važno je obratiti se liječniku za više pouzdanih informacija o stvarnom stanju djetetova razvoja jer se katkad vještine fine motorike mogu razviti i kasnije te problem može biti u nečem drugom.
Više o razvoju govora kod beba i djece pročitajte OVDJE.
Govor je vještina koja zahtjeva rad više naših organa istodobno; prvotno moramo razmisliti o tome što ćemo reći, a zatim to provesti u djelo i pravilno izgovoriti, razmijeniti mišljenje sa sugovornikom i sl. Koliko je govor zahtjevna vještina možete provjeriti izgovaranjem kompliciranijih riječi, poput otorinolaringologije gdje se od naših organa usne šupljine zahtjeva da izvedu precizne pokrete u vrlo kratkom vremenu.
Od pomicanja usnica, do diranja nepca jezikom ili izgovora glasova korijenom jezika koriste se brzi pokreti naših usta, usnica i jezika u milisekundama. Stoga nije čudno kako se kod velikog broja djece javljaju određene ‘predviđene’ govorno-jezične pogreške koje se vremenom (zahvaljujući razvoju mišića i jačanju moždanih vijuga) samostalno isprave ili nestanu.
Određena istraživanja (Walle et al., 2014) pokazala su kako se već kod desetomjesečne djece može ‘predvidjeti’ govorno-jezični razvoj, odnosno, zaključili su kako su ona djeca koja su već samostalno hodala imala širi vokabular od one koja su, dotad, samo puzala. Zaključeno je kako usvojene nove motoričke vještine pozitivno djeluju na razvoj određenih kognitivnih ili socijalnih domena kod djece.
Kada je uzrok odgode fine motorike (ujedno i nepravilnog govora) vezan uz medicinski problem, on može biti vezan uz probleme s djetetovim mišićima ili koordinacijom – budući da mozak i djetetove ruke imaju problem u zajedničkom radu.
Znanstvenici nisu jednoglasno zaključili zašto dolazi do ovih problema, no neke od mogućnosti su:
- prerano rođeno dijete – sporiji razvoj mišića
- genetički poremećaji poput Down sindroma
- neuromuskularni poremećaji poput muskularne distrofije ili cerebralne paralize
- razvojni problemi poput autizma
- problemi u kognitivnom razvoju
- problemi s vidom
Govorni terapeuti, kao što su fonetičar rehabilitator ili logoped mogu uočiti i dijagnosticirati govorno-jezične poteškoće, odnosno, uzrok zbog kojega se one javljaju. Situacije mogu biti različite – od toga da je položaj čeljusti nepravilan pa sve do nedovoljnog zatvaranja/otvaranja usta ili pak slabe pokretljivosti jezika. Ako se problem na vrijeme otkrije, moći će se pravovremeno i pravilno raditi na njemu te ga ispraviti.
Zbog takvih, čestih, poteškoća kod djece, ne savjetuje se sisanje palca te korištenje bočica i duda nakon navršene prve godine jer se time loše utječe na razvoj mišića čeljusti, usana i jezika, odnosno ometa se njihov neovisan rad. Čeljust, usne i jezik imaju precizne motoričke uloge te poticanjem zdravih govornih navika pomažemo djeci da korisne usnu šupljinu efikasnije.
Fina motorika – kako ju razvijati?
Definitivno se može zaključiti kako je jedan od dijelova govorne stimulacije i stimuliranje fine motorike. Time se može započeti čim prije, već oko 7. mjeseca života, masiranjem šake i/ili prstića. Također, poželjno je provoditi i ciljane vježbe, poput pincetnog hvata, stavljanja palca i kažiprsta u oblik kljuna, stisnute šake s palcem unutra i sl. Ako se smatrate kreativnom osobom, savjetujemo da pokušate i s određenim zabavnim aktivnostima.
Potičite dijete da se više kreće, hoda, penje i provlači jer time prvenstveno radi na razvoju krupne motorike, a ujedno i otkriva svijet oko sebe. Važno je da istražuje i dodiruje razne površine koje ga okružuju kako bi vam kasnije moglo ispričati je li nešto toplo, hladno, tvrdo, glatko, malo i sl. Njegova različita (tjelesna) iskustva bit će ujedno i poticaj za razvoj rječnika kojim će se moći izraziti i dijeliti svoja razna iskustva s vama.
Fina motorika – vježbe i aktivnosti za razvoj fine motorike kod predškolske djece
Za održavanje ovih aktivnosti ne trebaju vam niti skupe igračke niti dodatna, nedostižna oprema. Sve ono što vam treba je malo dobre volje, puno slobodnog vremena i pokoja stvar iz smočnice. Ideja je pregršt, a mi vam donosimo neke od kojih možete započeti!
Postavljanje perlica na žicu ili konac
Umetanje slamki u posude s rupama ili glinu
Ogrlice od vune i tjestenine
Omatanje konca oko kartona
Upisivanje oblika ili slova u sol, šećer ili brašno
Slikanje štapićima za uši
Odvajanje sjemenki i/ili plodova pincetom
‘Ptice jedu crve’ – hvatanje konca pincetom i ubacivanje u posudicu
Hvatanje ‘paukova’ kvačicama
Iscrtavanje linija gumbima ili perlicama
