Pati li i vašu bebu crvenilo kože popraćeno jakim svrabom, pročitajte savjete koji bi vam mogli olakšati te dane i osigurati nešto sna i za bebu i za vas.
Atopijski dermatitis je vrsta ekcema i kronična bolest kože koja uzrokuje crvenilo i svrab. Česta je pojava kod djece i najčešće se pojavljuje kod beba između tri i šest mjeseci starosti, ali može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Atopijski dermatitis je dugotrajna pojava, a može ga pratiti i astma i alergijski rinitis.
Nažalost, ne postoji lijek za atopijski dermatitis, no postoje načini kako si možete pomoći da bi smanjili svrab te spriječili novo pojavljivanje. Na primjer, možete izbjegavati jake sapune, redovito hidratizirati kožu i koristiti medicinske ili prirodne kreme ili masti napravljene posebno za atopijski dermatitis.
Klikni i skoči izravno na odjeljak:
- Atopijski dermatitis – zašto se pojavljuje?
- Atopijski dermatitis – simptomi
- Atopijski dermatitis – uzroci
- Atopijski dermatitis – učestalost pojavljivanja
- Atopijski dermatitis – mjesto pojavljivanja
- Atopijski dermatitis kod beba
- Atopijski dermatitis kod djece
- Atopijski dermatitis kod odraslih
- Atopijski dermatitis – prehrana
- Atopijski dermatitis – učestalost pojave alergija
- Atopijski dermatitis – osjetljivost na hranu kod beba i djece
- Atopijski dermatitis – dijagnoza
- Atopijski dermatitis – slike
- Atopijski dermatitis – liječenje
- Atopijski dermatitis krema – kako ju odabrati?
- Atopijski dermatitis – prirodno liječenje
- Atopijski dermatitis – kako ga spriječiti
- Atopijski dermatitis – iskustva s foruma
- Atopijski dermatitis – kada posjetiti liječnika?
Atopijski dermatitis – zašto se pojavljuje?
Točan razlog pojavljivanja atopijskog dermatitisa je nepoznat. Ipak, postoje određene poveznice, kao što su:
- geni – problemi s kožom mogu se nasljeđivati od roditelja na djecu
- imunološki sustav – imunološki sustav koji nije u potpunosti razvijen, kao onaj kod beba, može utjecati na to koliko zaštite koža može pružiti
- vanjski čimbenici – oni uključuju zimsko vrijeme, korištenje vruće vode za tuširanje ili kupanje, korištenje jakih sapuna te boravljenje u suhim i viskom temperaturama
U video pogledajte pojašnjenje pojave atopijskog dermatitisa:
Atopijski dermatitis – simptomi
Simptomi atopijskog dermatitisa mogu se pojavljivati i nestajati i obuhvaćati bilo koji dio tijela. Kod beba, simptomi se najčešće pojavljuju na licu, vratu, vlasištu, laktovima i koljenima. Kod male djece, simptomi najčešće zahvaćaju unutarnju stranu laktova i koljena, strane vrata, područje oko usta te zapešća, gležnjeve i ruke.
Simptomi atopijskog dermatitisa variraju kod svakog djeteta, a uključuju:
- suhu, ljuskastu kožu
- kronični svrab – može biti jak, pogotovo po noći
- crvena ili smeđe – siva zadebljanja kože – pogotovo na rukama, stopalima, gležnjevima, zapešćima, vratu, gornjem dijelu prsa, kapcima, na unutarnjoj stani laktova i koljena; te kod dojenčadi na licu i vlasištu
- mjehuriće na koži
- kraste i zadebljanja na koži
- blijedu kožu lica
- promjene na koži oko usta, očiju ili ušiju
Atopijski dermatitis se najčešće pojavljuje kod djece mlađe od pet godina, a može biti prisutan sve do adolescencije ili do odrasle dobi. Nekim ljudima se pojavljuje i nestaje periodično i to nekoliko godina.
Atopijski dermatitis – uzroci
Zdrava koža pomaže u zadržavanju vlage i štiti od bakterija i različitih alergena. Ekcem je povezan s varijacijom gena koji utječu na sposobnost kože da osigura takvu zaštitu. Zato na kožu lako utječu različiti čimbenici iz okoline i alergeni. Točan uzrok tome nije u potpunosti otkriven, a na žalost ne postoji ni univerzalni lijek.
Genetika
Jedan od uzroka pojave atopijskog dermatitisa kod djece svakako je genetika. Dokazano je da povijest atopije, barem kod jednog roditelja, povećava mogućnost pojave atopije kod djeteta. Također, veća je mogućnost nasljeđivanja atopije od majke, nego od oca.
Ipak, genetika ne objašnjava sve češće pojavljivanje atopijskog dermatitisa kod djece.
Imunološki sustav
Jedan od uzroka pojave atopijskog dermatitisa je i disbalans imunološkog sustava. Disbalans imunološkog sustava znači sve veći Th2 imunološki odgovor, koji u tijelu stvara upalu, u odnosu na Th1 koji je zadužen za obranu od virusa i bakterija.
Pretpostavlja se da je jedan od razloga tome život u presterilnim uvjetima. Takvi uvjeti nastaju kod osoba koje se panično boje bakterija pa sve čiste i dezinficiraju. Zbog života u takvim uvjetima u tijelu nema Th1 odgovora koji je zadužen za obranu organizma od virusa i bakterija. Tada je sve više izražen Th2 odgovor koji u tijelu stvara upalu, u ovakvom slučaju bez biološkog smisla.
Zato djeca na selu dokazano manje obolijevaju od atopijskog dermatitisa nego gradska djeca.
Nakon toga upalni medijatori citokini Th2 tipa koče stvaranje proteina koji služe za sprječavanje mikroorganizama da ugroze kožu. Zato se može pojaviti nekontroliran rast patogenih bakterija i gljivica koji dodatno otežavaju stanje.
Alergije na hranu
Alergije na hranu su svakako jedan od čimbenika koji pogoršavaju atopijski dermatitis. Nije utvrđeno uzrokuju li atopijski dermatitis ili se samo češće pojavljuju kod osoba s pretjeranim Th2 imunološkim odgovorom koji je onda usmjeren i na nutritivne alergene.
Najčešće se pojavljuju alergije na:
- mlijeko
- jaja
- soju
- kikiriki
- čokoladu
- gluten i ostale proteine iz žitarica
- konzervanse
Kako ne bi morali “isprobavati” koja hrana pogoršava atopijski dermatitis kod djeteta, bilo bi dobro napraviti cjelokupni profil IgE i IgG4 u krvi. Takva pretraga je relativno skupa, ali svakako korisna. Uklanjanje spornih namirnica neće izliječiti atopijski dermatitis, ali će pomoći djetetu kako se stanje ne bi pogoršalo. Pretraga je korisna i kako ne bi izbacili vitalne namirnice iz prehrane na koje ne postoji alergija.
Prehrana oboljele osobe od atopijskog dermatitisa trebala bi se bazirati na kvalitetnim proteinima iz ribe i mesa te mnoštvu povrća. Bilo bi odlično da je meso iz domaćeg uzgoja, od uzgajivača sa sela, gdje životinje borave na zraku i livadama i ne hrane se industrijskim koncentratima.
Ako je vaše dijete osjetljivo na kravlje mlijeko, može se zamijeniti sa zobenim. Zobeno mlijeko je bogato beta glukanima koji dodatno stimuliraju Th1 imunološki odgovor koji nedostaje kod djece oboljele od atopijskog dermatitisa.
Hidrolipidna barijera kože
Neravnoteža hidrolipidne barijere kože je izražen problem kod atopijskog dermatitisa. Zbog neravnoteže dolazi do gubitka tekućine kroz epidermu, suhoće kože te na kraju upale.
Zbog pojačane propusnosti kože dolazi do ulaska čestica različitih alergena i iritansa. Kod osoba s alergijskim bolestima to rezultira sezonskim pogoršanjem stanja kože.
Osim različitih alergena, zbog nastale propusnosti kože, dolazi i do ulaska patogenih bakterija i gljivica.
Svrbež je najčešći simptom kojeg je ujedno i najteže podnositi, a uzrokuju ga različiti čimbenici:
- sredstva za osobnu higijenu
- sredstva za pranje i čišćenje
- razni omekšivači i prašci za rublje
- prašina
- pelud
- dlake i perje životinja
- klor
- osjetljivost na promjenu toplo – hladno
- alergeni iz okoliša
- alergeni u hrani
- stres
Atopijski dermatitis – učestalost pojavljivanja
Provedeno je istraživanje čiji je cilj bio prikazati osobine atopijskog dermatitisa kod djece u odnosu na:
- godine djeteta kada se atopijski dermatitis pojavio
- spol
- povijest atopije u obitelji
- osjetljivost na inhalacijske alergene
- osjetljivost na nutritivne alergene
- duljinu dojenja
- povezanost s astmom i alergijskim rinitisom.
U istraživanju su sudjelovala djeca od prve do sedme godine života sa simptomima atopijskog dermatitisa čija je dijagnoza postavljena temeljem:
- kliničkih kriterija – osobna i obiteljska povijest bolesti i fizikalni pregled
- kožnih testova
- laboratorijskih parametara
Istraživanje je pokazalo da je znatno više oboljele muške djece nego ženske i to u odnosu 1,65:1. Takav rezultat ukazuje na maternalni tip nasljeđivanja. U 67,77% ispitane djece atopijski dermatitis se pojavio do šestog mjeseca djetetova života. U 45,55,% ispitanika, atopijski dermatitis je bio popraćen simptomima respiratorne alergije. (Munivrana, Čurić, 2013).
Preosjetljivost na alergene, kako na nutritivne tako i one inhalacijske, dokazana je kod 64,44% ispitane djece. Kod 76,7% ispitane djece duljina dojenja je bila kraća od šest mjeseci ili djeca uopće nisu bila dojena, a 15,55% djece je dojeno duže od jedne godine.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su rizični čimbenici za nastanak atopijskog dermatitisa:
- pozitivna obiteljska povijest bolesti
- muški spol
- osjetljivost na nutritivne alergene
- osjetljivost na inhalacijske alergene
Dojenje se pokazalo kao protektivni čimbenik u nastajanju atopijskog dermatitisa kod djece.
Atopijski dermatitis – mjesto pojavljivanja
Mjesto pojavljivanja atopijskog dermatitisa na tijelu oboljele osobe najčešće ovisi o dobi u kojoj se bolest pojavljuje.
Kod dojenčadi, odnosno kod djece do druge godine starosti atopijski dermatitis se najčešće pojavljuje na licu, obrazima, tjemenu, ušima i na vanjskoj strani ekstremiteta.
Kod djece, u periodu između druge godine i puberteta, atopijski dermatitis se pojavljuje na licu, odnosno obrazima i na pregibima zglobova (unutarnja strana koljena, lakta, oko gležnjeva ili zglobova ruku).
Kod adolescenata i odraslih osoba atopijski dermatitis se većinom pojavljuje samo na pregibima zglobova, i to najčešće na unutarnjoj strani lakta, koljena, na gležnjevima i na risu stopala.
Atopijski dermatitis kod beba
Zabrinjavajući je podatak da učestalost pojavljivanja atopijskog dermatitisa raste zadnjih nekoliko desetljeća. Prosječna dob u kojoj se bolest pojavljuje je između šestog i sedmog mjeseca, no sve češće se pojavljuje već u prva tri mjeseca bebina života. (Murat-Sušić 2007).
U pedeset posto osoba oboljelih od atopijskog dermatitisa bolest se pojavljuje prije navršene prve godine.
Atopijski dermatitis – kako pomoći bebi?
Ne postoji lijek za atopijski dermatitis, ali se stanje u većini slučajeva poboljša kako dijete stari. Može biti trenutaka u kojima će vaše dijete imati samo nekoliko simptoma ili ih neće imati uopće. Isto tako može biti trenutaka u kojima će se simptomi naglo pogoršati.
Kako bi spriječili ove nagle promjene, pobrinite se da dijete:
- ne dolazi u doticaj s čimbenicima koji izazivaju reakciju kože, kao što su vuna, sapun ili razne kemikalije. Ostali čimbenici uključuju stres i alergene kao što su jaja, grinje ili dlake kućnih ljubimaca.
- ne češe kožu – intenzivno češanje može uzrokovati pogoršavanje simptoma, a i infekcije. Probajte vašoj bebi dok spava na ruke navući mekane i prozračne čarapice tako da se ne može češati.
- uvijek ima kratke nokte
- koristi hidratantne kreme ili masti
- nosi meku i prozračnu robu – nemojte oblačiti dijete u vunu ili drugu grubu tkaninu
- ne boravi na velikim vrućinama – znojenje može pogoršati stanje atopijskog dermatitisa
Atopijski dermatitis kod djece
Pojavljivanje atopijskog dermatitisa procjenjuje se između petnaest i sedamnaest posto kod djece predškolske i školske dobi. Mogućnost da će oboljelo dijete izgubiti simptome bolesti do adolescencije je oko šezdeset posto. Ostale osobe oboljele od atopijskog dermatitisa će imati manje ili veće tegobe kroz cijeli život.
Otprilike četrdeset posto djece oboljele od atopijskog dermatitisa dobije i bronhalnu astmu u kasnijoj dobi. Taj postotak raste i na pedeset posto i više ako postoji preosjetljivost kod djeteta na nutritivne alergene. (Murat-Sušić 2007).
Atopijski dermatitis kod odraslih
Kada se simptomi atopijskog dermatitisa ne smanjuju sve do mladenačke dobi, postoji velika mogućnost da će oboljela osoba imati problema i u odrasloj dobi. Prognoza bolesti je lošija što se bolest prije pojavi i što su simptomi jači.
Učestalost pojavljivanja atopijskog dermatitisa kod odraslih osoba prilično je niža i iznosi između jedan i tri posto. U samo dva posto oboljelih osoba bolest se pojavljuje nakon navršene dvadesete godine.(Murat-Sušić 2007).
Iako živimo u modernom svijetu i dalje, nažalost, postoji stigma oko kožnih bolesti. Ono što je bitno za shvatiti je da atopijski dermatitis nije zarazna bolest i nije ju moguće, osim genetski, prenijeti nekom drugom.
Konstantan osjećaj svraba, bol kože, nedostatak sna pa i jačina manifestacije same bolesti često dovodi do toga da se oboljela osoba srami, otuđuje od društva i pada u depresiju. Zato se je 14. rujna 2018. godine po prvi puta obilježio svjetski dan atopijskog dermatitisa kako bi se razbila stigma oko te bolesti:
Atopijski dermatitis – prehrana
Iznimno je važno da prehrana djeteta oboljelog od atopijskog dermatitisa bude uravnotežena, raznolika i prilagođena nutritivnim potrebama djeteta. Preporuka je prehranu oboljelog djeteta bazirati na cjelovitoj hrani s niskim alergenim potencijalom, kao što su:
- žitarice
- mahunarke
- voće
- povrće
- riba
- meso
Iako su sve namirnice na koje nije dokazana alergija dozvoljene i poželjne, djeca oboljela od atopijskog dermatitisa ne bi smjela jesti prerađene namirnice koje sadrže popriličnu količinu aditiva. Procesirani mesni proizvodi, brza hrana i slatkiši nisu najbolja opcija prehrane. (Krstev Barać)
Također, određene namirnice mogu pogoršati svrbež pa je preporuka izbjegavati ih, a to su:
- čokolada
- citrusi
- rajčica
- jagode
Pristup u odabiru zamjene za rizične namirnice treba biti individualan. Najbolje je posavjetovati se s nutricionistom i liječnikom o planu prehrane djeteta.
Atopijski dermatitis – učestalost pojave alergija
Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdila učestalost pojavljivanja preosjetljivosti na alergene kod djece oboljele od atopijskog dermatitisa. Ispitano je sto djece s dijagnozom atopijskog dermatitisa u dobi do četrnaest godina. Većina ispitanika, odnosno njih šezdeset i dvoje bilo je muškog spola.
Osamdeset i devet ispitanika pokazivalo je znakove respiratorne alergije, odnosno preosjetljivosti na razne peludi, dok ostalih jedanaest ispitanika nije pokazivalo nikakve znakove respiratorne alergije.
Kod dvadeset i pet ispitanika je pronađena preosjetljivost na mlijeko i jaja.
Sedamdeset i devet ispitanika je dojeno šest mjeseci, njih jedanaest dvanaest mjeseci, a osamnaest ispitanika nije uopće dojeno.
Kod osamdeset i devet ispitanika su pronađene povišene vrijednosti ukupnih IgE. Osamdeset i četiri ispitanika imalo je povišene vrijednosti specifičnog IgE na inhalacijske alergene kao što su razne peludi, dok je njih četrnaest imalo povišene vrijednosti specifičnog IgE na nutritivne alergene poput jaja i mlijeka. (Raos, Dodig, Bela Klancir, Kovač, Koncul, 1998)
Pogledajte kako vezu između atopijskog dermatitisa i alergija objašnjava prof. dr. sc. Milivoj Jovančević:
Atopijski dermatitis – osjetljivost na hranu kod beba i djece
Među raznovrsnim čimbenicima koji mogu prouzrokovati prve simptome atopijskog dermatitisa, pa čak i pogoršati one postojeće, svakako je jedan od važnijih preosjetljivost na hranu, pogotovo u dojenačkoj dobi. Alergija na hranu pojavljuje se u 15-35% djece s atopijskim dermatitisom. Utjecaj hrane na pojavu simptoma bolesti jači je u dojenačkoj dobi i kod djece s izraženom kliničkom slikom bolesti. (Husar, Murat-Sušić, 2007)
Nakon rođenja djeteta dolazi do opskrbljivanja crijeva bakterijama. Na vrstu bakterija koje će se nastaniti u crijevima utječe i način prehrane bebe. Zato je prehrana majčinim mlijekom iznimno važna za održavanje integriteta crijeva.
No, nisu sve bebe hranjene majčinim mlijekom zbog čega može doći do ranog opterećenja sluznice crijeva raznovrsnim alergenima. Tome doprinose i crijevne infekcije kod kojih je pojačan prodor različitih alergena.
U današnje vrijeme dosta se pažnje obraća i na čimbenike iz okoline koji utječu na crijevnu floru. Na primjer, djeca koja žive u visoko higijenskim uvjetima ili nisu bolovala od dječjih parazitarnih bolesti nemaju razvijen imunološki sustav što vodi do prekida imunosne tolerancije i kasnijeg razvoja atopije.
Dijagnoza preosjetljivosti na hranu kod djece s atopijskim dermatitisom
Da bi se dijagnosticirala preosjetljivost na hranu kod djece iznimno je važno uzeti detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu te odraditi laboratorijske testove kako bi se utvrdilo postojanje alergije i otkrio specifičan alergen.
Reakcija na alergene može biti različita, kao na primjer fatalna anafilaksija koja se najčešće javlja kao reakcija na kikiriki ili kao intolerancija na hranu i aditive. Također, može se pojaviti:
- zbog kontaminacije hrane toksinima, mikroorganizmima ili parazitima
- zbog psihološke nepodnošljivosti specifične namirnice
- zbog reakcije na sastojke koji imaju sličan učinak kao neki lijekovi, na primjer kofein
Kako bi se dokazala alergija postoje različiti testovi:
- skin prick test ili test ubodnom lancetom – nudi veću sigurnost i manje lažno pozitivnih nalaza
- intradermalni test ili test unošenjem alergena u kožu
- scratch test ili test grebanjem – koristi se kod ispitivanja preosjetljivosti na lijekove
- test kontaktnim načinom – provodi se na koži leđa, a koristi se za utvrđivanje preosjetljivosti na kontaktne alergene kao što su metal, epoksi smola i profesionalni alergeni
Klasično mjesto za primjenu kožnih testova, osim kontaktnih testova, je unutarnja strana podlaktice. Za daljnje potvrde postojanja alergije liječnik može zatražiti krvne pretrage i provokacijske testove.
“Zlatnim standardom” za utvrđivanje preosjetljivosti na hranu kod osoba s atopijskim dermatitisom smatra se dvostruko slijepi placebom kontrolirani ekspozicijski test na hranu koji se provodi u specijaliziranim ustanovama pod strogim nadzorom. Takav test se nikada ne provodi na osobama s anafilaktičkim reakcijama. Ipak, u praksi se provodi puno rjeđe od otvorenog provokacijskog testa.
Liječenje preosjetljivosti na hranu kod djece s atopijskim dermatitisom
Jedini način za liječenje preosjetljivosti na hranu je isključivanje određene namirnice iz prehrane. Vrlo jednostavno za reći, ali je vrlo zahtjevno za provesti u stvarnosti. Ono što je važno za shvatiti je da izbacivanje specifične namirnice na koje je dijete preosjetljivo znači i izbacivanje svih proizvoda koji dotičnu namirnicu imaju u svom sastavu.
Ako je dijete preosjetljivo na više namirnica, postupak eliminacije može biti posebno zahtjevan. Zato je bitno da u sastavljanju plana prehrane sudjeluju stručnjaci kako bi se dijete opskrbilo zdravim i hranjivim zamjenama za dotičnu namirnicu, kao što je na primjer mlijeko. (Husar, Murat-Sušić, 2007)
Posebno je važno da obratite pozornost tijekom kupnje kako bi se osigurali od “skrivenih” alergena koji se mogu pronaći u bilo kojem proizvodu. Postojanje takvih alergena mora biti označeno na deklaraciji proizvoda.
Gubitak preosjetljivosti na hranu, odnosno razvoj tolerancije, pojavit će se kod trećine bolesnika u periodu od jedne do tri godine. Razvoj tolerancije na hranu ovisi o:
- vrsti namirnice
- dosljednosti u provođenju posebne dijete
- koncentraciji specifičnih IgE-protutijela u krvi djeteta
Ipak, na neke namirnice preosjetljivost može ostati i za cijeli život. Dobar primjer su kikiriki i školjkaši.
Sprječavanje preosjetljivosti na hranu kod djece s atopijskim dermatitisom
Kako bi se smanjila učestalost pojavljivanja atopijskog dermatitisa kod djece općenito, a i njihova preosjetljivost na određenu hranu, potrebno je obratiti pozornost na mogućnost sprječavanja iste.
Primarno sprječavanje odnosi se na djecu koja spadaju u rizičnu skupinu za razvoj atopijskih bolesti. To su ona djeca s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Dojenje je izvrsna zaštita, kako za sve bebe, tako i za one u rizičnoj skupini. (Husar, Murat-Sušić, 2007)
Savjetuje se hranjenje bebe isključivo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci bebina života, a nakon toga uz dohranu, dojenje do prve godine.
O tome kada započeti dohranu kod bebe stavovi nisu potpuno usklađeni. U svakom slučaju može se započeti s dodavanjem hipoalergene hrane nakon navršenih šest mjeseci života. Ipak, s nekim namirnicama treba posebno paziti:
- kravlje mlijeko – ne uvodi se u prehranu do navršenih dvanaest mjeseci bebina života
- jaje – ne uvodi se u prehranu do navršenih dvadeset i četiri mjeseca bebina života
- lješnjak, kikiriki i riba – ne uvode se u prehranu do navršenih trideset i šest mjeseci bebina života
Na takav način se smanjuje mogućnost pojave alergije na hranu kod djece s atopijskim dermatitisom. (Husar, Murat-Sušić, 2007)
Atopijski dermatitis – dijagnoza
Kako bi se dijagnosticirao atopijski dermatitis liječnik će vas pitati o simptomima i povijesti bolesti vašeg djeteta. Također, može vas upitati i o povijesti bolesti ostalih članova obitelji, kao na primjer, ima li tko astmu, alergije ili alergijski rinitis te o simptomima alergija kod djeteta.
Liječnik će pregledati vaše dijete kako bi uočio znakove atopijskog dermatitisa. Nažalost, ne postoji specifična pretraga za utvrđivanje atopijskog dermatitisa. Pretrage su rijetko potrebne, a uključuju:
- krvne pretrage – u krvi vašeg djeteta može se provjeriti razina imunoglobulina E kojeg ispušta imunološki sustav. Najčešće je povišen kod djece koja imaju alergije i atopijski dermatitis.
- kožne pretrage – liječnik može pregledati kožu te napraviti pretrage za alergije i ostala kožna stanja
Atopijski dermatitis – slike
Atopijski dermatitis – komplikacije
Moguće komplikacije atopijskog dermatitisa uključuju:
- astmu i alergijski rinitis – više od polovine djece s atopijskim dermatitisom razviju astmu ili alergijski rinitis do trinaeste godine
- kronični svrab i ljuskavu kožu
- kožne infekcije – konstantno češanje kože može dovesti do pucanja kože što će ostaviti rane. Takve rane povećavaju rizik od infekcije od različitih bakterija i virusa, uključujući virus herpes simplex.
- nadražujući dermatitis ruku – obuhvaća ljude čiji posao zahtjeva da su im ruke često izložene jakim sapunima, deterdžentima i dezinfekcijskim sredstvima.
- probleme sa spavanjem – intenzivan svrab može uzrokovati probleme sa spavanjem
- zadebljanu kožu
- depresiju
- stanjivanje kože i tkiva ispod kože – zbog prekomjerne uporabe steroidnih krema
Atopijski dermatitis – liječenje
Način liječenja atopijskog dermatitisa ovisi o simptomima, dobi i općem zdravlju vašeg djeteta. Ne postoji lijek za atopijski dermatitis. Cilj liječenja je smanjiti upalu i svrab, hidratizirati kožu i spriječiti infekciju.
Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje:
- izbjegavanje iritanta
- kupanje s nježnim sapunima
- održavanje djetetovih noktića kratkima kako bi spriječili češanje te iritaciju i infekcije koje nastaju zbog prekomjernog češanja
- korištenje hidratantnih losiona
Ovisno o težini simptoma vašeg djeteta, liječnik može prepisati i lijekove.
Za tretiranje atopijskog dermatitisa najčešće se koriste:
- kortikosteroidne kreme ili masti – krema ili mast se nanosi na kožu te pomaže u olakšavanju svraba i oteklina
- emolijensi – sprječavaju isušivanje kože
- antibiotici – koriste se kako bi se liječila infekcija
- antihistaminici – uzimaju se prije spavanja da olakšaju osjećaj svraba i poboljšaju san
- inhibitori kalcineurina u obliku kreme ili masti – olakšavaju svrab i smanjuju otekline
- masti koje mijenjaju imunološki sustav – krisaborol mast
- fototerapija – smiruje upalne promjene kože
- imunomodulatorni lijekovi – utječu na imunološki sustav, a koriste se u slučaju kada ostale opcije liječenja ne pomažu. Mogu imati nuspojave pa će dijete redovito morati raditi pretrage krvi.
- biološki lijekovi – u težim slučajevima koristi se dupilumab – monoklonsko protutijelo ljudskog podrijetla napravljeno da uspori ili u potpunosti spriječi utjecaj supstanci odgovornih za nastanak upale
Pogledajte kako liječenje atopijskog dermatitisa objašnjava dr. Dinko Kaliterna, spec. dermatovenerolog, te što savjetuje za tretiranje bolesti:
Atopijski dermatitis krema – kako ju odabrati?
Kako bi odabrali najbolju kremu za vaše dijete najbolje je savjetovati se s liječnikom koji prati stanje vašeg djeteta.
Postoje različiti proizvodi koji se koriste za ublažavanje simptoma atopijskog dermatitisa, kao što su:
- Bepanthen mast i krema
- A-DERMA EXOMEGA emolijentno mlijeko i pjenušavi gel
- Eucerin krema
- Euten krema
- Beloderm krema
Nikakvu kremu ili mast, a pogotovo one s kortikosteroidima, nemojte koristiti na svoju ruku i bez prijašnjeg savjetovanja s liječnikom specijalistom!
Pogledajte što savjetuje dr. sc. Ivana Nola, dr. med. spec. dermatologije i venerologije:
Atopijski dermatitis – prirodno liječenje
U današnje vrijeme sve više se za liječenje raznih bolesti traže rješenja u “narodnoj medicini” jer nema nuspojave kao medicinski lijekovi što je iznimno važno, a pogotovo za djecu.
Korisnima su se pokazale razne domaće masti s gavezom, kreme na bazi nevena i noćurka, te kantarionovo ulje kao i maslinovo, bademovo, kokosovo i ulje crnog kima te ulje čajevca i med.
Preporučuje se i korištenje krema s dodatkom uree i esencijalnih masnih kiselina. Iznimno je važno obogatiti organizam i omega 3 (riba, ulje lana i oraha) i omega 6 masnim kiselinama (noćurak, boražina).
Sva eterična ulja obavezno se moraju razrijediti prije korištenja, dok se npr. med može koristiti direktno tako da na vatu kapnete nekoliko kapi meda te ih nanesete na zahvaćeno područje.
Prije bilo kakvog korištenja prirodnih “lijekova” obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom!
Atopijski dermatitis – kako ga spriječiti
Nije u potpunosti moguće spriječiti atopijski dermatitis jer je nasljedna bolest. Ipak, donosimo vam savjete kako minimalizirati mogućnost nagle pojave atopijskog dermatitisa na tijelu te kako očuvati kožu od prekomjernog isušivanja:
- hidratizirajte kožu barem dva puta dnevno – razne kreme, masti i losioni zadržavaju vlagu u koži. Svakako odaberite proizvod koji odgovara bebinom tipu kože. Korištenje tankog sloja vazelina na bebinoj koži može spriječiti pojavu atopijskog dermatitisa.
- pokušajte otkriti i izbjegavati čimbenike koji pogoršavaju bebino stanje – čimbenici koji mogu pogoršati stanje atopijskog dermatitisa su znoj, stres, pretilost, sapuni, deterdženti, prašina i pelud. Dojenčad i djeca mogu imati jake reakcije na određenu hranu, uključujući jaja, mlijeko, soju i pšenicu. Svakako porazgovarajte s liječnikom o mogućnosti alergija.
- skratite vrijeme tuširanja ili kupanja – ograničite vrijeme tuširanja ili kupanja na deset do petnaest minuta te koristite toplu vodu umjesto vruće.
- koristite samo nježne sapune – izaberite nježne sapune, najbolje one ph neutralne. Mirisni i antibakterijski sapuni mogu ukloniti prirodni sloj ulja s kože te ju time dodatno isušiti.
- pažljivo brišite dijete nakon kupanja – umjesto grubog brisanja radije uzmite mekani ručnik te nježno tapšajte kožu. Nanesite hidratantnu kremu, mast ili losion na tijelo dok je koža još vlažna.
Atopijski dermatitis – iskustva s foruma
Iskustva mama beba s atopijskim dermatitisom su različita, a savjeti većinom ovise o jačini reakcije.
Tako jedna mama savjetuje da bebu ne kupate svaki dan, jer često kupanje isušuje kožu. Ona svog mališana kupa svaki drugi ili treći dan, a u međuvremenu koristi mokar ručnik kojim tapša bebinu kožu. Obavezno koristite nježan ručnik koji ne grebe bebinu kožu.
Također, strogo pazi na temperaturu vode kada kupa svoju bebu. Voda nikako ne smije biti pretopla jer dodatno iritira kožu. Bebu kupa samo s rukom, bez ikakvih spužvica i maksimalno deset minuta, ne duže. Ne koristi nikakav šampon nego čistu vodu i malo domaćeg maslinovog ulja u njoj.
Sve mame savjetuju da bebinu kožu treba redovito hidratizirati kako se koža ne bi dodatno isušila, odnosno da što više zadržava vlažnost. Također, redovito režite bebine noktiće kako se ne bi rasčešala do krastica. Koriste i ovlaživač zraka ako u stanu ili kući prevladava suh zrak.
Atopijski dermatitis – kada posjetiti liječnika?
Razgovarajte sa svojim liječnikom/pedijatrom na koje načine još možete pomoći svome djetetu. Svakako se obratite liječniku ako primijetite da se:
- simptomi atopijskog dermatitisa pogoršavaju
- pojavljuju znakovi infekcije kao što su pojačano crvenilo, toplina, oteklina ili tekućina na rani
- pojavljuju novi simptomi
Kako većinom baš kada dođemo liječniku zaboravimo što smo sve htjeli pitati, najbolje je unaprijed se pripremiti i zapisati te pitati liječnika:
- koji je razlog posjete liječniku te koje ishode želite njome postići
- sva pitanja na koja želite odgovore
- ime dijagnoze, novih lijekova, tretmana ili pretraga te upute za korištenje istih
- zašto se djetetu daje novi lijek i kako će mu pomoći, te koje su moguće nuspojave
- zašto je potrebna odabrana pretraga te koji su poželjni rezultati
- može li se stanje vašeg djeteta poboljšati na druge načine
- zapišite si datum i vrijeme idućeg pregleda
